FototekaO osnutku i raduFototeka je odjel Instituta koji prikuplja fototečnu i fotografsku građu, a predstavlja stručnu infrastrukturnu podršku znanstvenoistraživačkom programu Instituta, kao i ostalih znanstveno-istraživačkih, muzejsko-galerijskih i obrazovnih institucija u Hrvatskoj. Fundus Fototeke, koji se prikupljao od samog osnutka Instituta 1961. godine, danas okuplja značajnu fotografsku dokumentaciju umjetničkih djela i spomeničke baštine (slikarstva, kiparstva, arhitekture, urbanizma, umjetnog obrta i dr.).
Tijekom godina na odjelu su radili redom vrhunski fotografi: Nenad Gattin, Mihael Ostrovidov, Branko Balić, Krešimir Tadić te njihovi nasljednici Ante Rendić Miočević, Višnja Crnolatac, Vjekoslav Urukalović, Slobodan Tadić, Igor Nikolić, Jovan Kliska. Trenutno zaposleni fotografi su Milan Drmić (fotograf/glavni snimatelj) i Paolo Mofardin (fotograf/fotolaborant). Sustavno obrađivanje građe u fototeci Instituta započelo je 1966. godine. Na inicijativu Ivanke Reberski pokrenut je projekt „Fundamentalna dokumentacija za povijest umjetnosti“ u sklopu kojeg je osnovan odjel dokumentacije, čiji je Fototeka sastavni dio. U stručnoj obradi fototečne dokumentacije, uz istraživački rad, značajan doprinos su dali Đurđa Kovačić, Nada Grujić, Vlasta Zajec, Marinka Fruk i drugi. Posebne zasluge za formiranje fototečne građe Instituta pripadaju Branku Baliću, čiji se opus čuva kao zasebna cjelina (Fotoarhiv Branko Balić) te Krešimiru Tadiću, čiji se veliki autorski opus sačuvan u Fototeci i danas aktivno koristi u znanstveno-istraživačke i druge svrhe.
OpsegFototeka okuplja oko 60.000 negativa (pretežno c/b) različitih formata. Više od 25.000 fonda odnosi se na djela slikarstva i kiparstva, koja su sistematizirana abecedno prema autoru umjetnine (preko 1200 autora). Oko 29.000 negativa graditeljskog naslijeđa sistematizirano je abecedno po lokalitetima (oko 1000 lokaliteta, većinom s područja Republike Hrvatske, pri čemu su posebno izdvojene cjeline Koprivnica, Križevci, Ludbreg, Karlovac, Rijeka, Zagreb). Vrijedan istraživački izvor su i pozitiv-fotografije (oko 15.000), sistematizirane po autoru ili lokalitetu te 1000 obrađenih kolor-dijapozitiva formata 6x6 i leica. Fond obrađene građe pretraživ je putem računalne baze podataka, dostupne u Fototeci.
Fotoarhiv Branko Balić
Fotoarhiv Branko Balić osnovan je 1977. kao zasebna cjelina Fototeke, u kojem je pohranjena ostavština fotografa. Sadrži više od 13.000 c/b negativa, koji prezentiraju djela umjetnika sa svih područja likovnih umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, primijenjena umjetnost, posebno keramika i dizajn) i fotografije ambijenata većinom iz 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća. Velik dio opusa čine portreti osoba iz javnog (pretežno likovnoga i kazališnoga) života u Hrvatskoj.
Fotografska građa iz donacija znanstvenikaDonacija iz ostavštine Radovana Ivančevića (2007./2008.) okuplja oko 22.000 negativa i dijapozitiva s područja Republike Hrvatske i inozemstva te presnimke njegovih televizijskih emisija i priloga, koje su danas vrijedan izvor za istraživače i obrazovne djelatnike. Donacija iz ostavštine Đurđice Cvitanović (2010.) okuplja izvornu fotografsku dokumentaciju koju je znanstvenica koristila pri izradi brojnih studija i publikacija (veće cjeline su Zagreb, Požega, Karlovac, Pokupsko, pavlini). Donacija je u fazi primarne stručne obrade i nije dostupna vanjskim korisnicima. Fotografska dokumentacija, koja je dio veće donacije iz ostavštine dr. Olge Maruševski (2009.), pohranjena je u Fototeku i u fazi je primarne stručne obrade. Donacija iz ostavštine Miljenke Fischer, primarno sistematizirana, okuplja fotografsku i drugu građu koja se odnosi na istraživačke cjeline: Križevci, Koprivnica, Bjelovar, Petrinja, Čazma, Čakovec, Karlovac, Virovitica. Fototečna građa koja je dio Arhiva Gamulin odnosi se većinom na dokumentaciju korištenu u pripremi sinteznih knjiga o hrvatskom slikarstvu 19. i 20. st., koje do danas ostaju značajni prilog poznavanju ovih poglavlja hrvatske umjetnosti.
Upute za korisnike:* Korisnici građu dobivaju na uvid u prostorijama Fototeke Instituta za povijest umjetnosti, uz prisustvo zaposelnika, u radno vrijeme a prema prethodnoj najavi. * Korisnici su obavezni unaprijed ispuniti Zahtjev za uvid u građu (preuzimanje) i uputiti ga dokumentaristu. * Uvid u građu biti će uskraćen u slučaju da je građa znatno oštećena, nesređena ili je u tijeku stručna obrada građe. * Autorska prava i prava reproduciranja pripadaju Institutu za povijest umjetnosti i reguliraju se jednokratnim ugovorom o reproduciranju građe. * Građa korištena u nekomercijalnu svrhu izrađuje se bez tražene naknade u roku od 7 dana od podnošenja Zahtjeva. * Za izradu preslika i skeniranja građe korisnik je obavezan prethodno ispuniti Zathjev za izradu građe. |
