FototekaO osnutku i radu Fototeka je odjel Instituta koji prikuplja fototečnu i fotografsku građu, a predstavlja stručnu infrastrukturnu podršku znanstvenoistraživačkom programu Instituta, kao i ostalih znanstveno-istraživačkih, muzejsko-galerijskih i obrazovnih institucija u Hrvatskoj. Fundus Fototeke, koji se prikupljao od samog osnutka Instituta 1961. godine, danas okuplja značajnu fotografsku dokumentaciju umjetničkih djela i spomeničke baštine (slikarstva, kiparstva, arhitekture, urbanizma, umjetnog obrta i dr.).
Tijekom godina na odjelu su radili redom vrhunski fotografi: Nenad Gattin, Mihael Ostrovidov, Branko Balić, Krešimir Tadić te njihovi nasljednici Ante Rendić Miočević, Višnja Crnolatac, Vjekoslav Urukalović, Slobodan Tadić, Igor Nikolić, Jovan Kliska, Milan Drmić. Današnji fotograf i fotolaborant je Paolo Mofardin. Sustavno obrađivanje građe u fototeci Instituta započelo je 1966. godine. Na inicijativu Ivanke Reberski pokrenut je projekt „Fundamentalna dokumentacija za povijest umjetnosti“ u sklopu kojeg je osnovan odjel dokumentacije, čiji je Fototeka sastavni dio. U stručnoj obradi fototečne dokumentacije, uz istraživački rad, značajan doprinos su dali Đurđa Kovačić, Nada Grujić, Vlasta Zajec, Marinka Fruk i drugi. Posebne zasluge za formiranje fototečne građe Instituta pripadaju Branku Baliću, čiji se opus čuva kao zasebna cjelina (Fotoarhiv Branko Balić) te Krešimiru Tadiću, čiji se veliki autorski opus sačuvan u Fototeci i danas aktivno koristi u znanstveno-istraživačke i druge svrhe.
Opseg Fototeka okuplja oko 60.000 negativa (pretežno c/b) različitih formata. Više od 25.000 fotografija fonda odnosi se na djela slikarstva i kiparstva, koja su sistematizirana abecedno prema autoru umjetnine (preko 1200 autora). Oko 29.000 negativa graditeljskog naslijeđa sistematizirano je abecedno po lokalitetima (oko 1000 lokaliteta, većinom s područja Republike Hrvatske, pri čemu su posebno izdvojene cjeline Koprivnica, Križevci, Ludbreg, Karlovac, Rijeka, Zagreb). Vrijedan istraživački izvor su i pozitiv-fotografije (oko 15.000), sistematizirane po autoru ili lokalitetu te 1000 obrađenih kolor-dijapozitiva formata 6x6 i leica. Fond obrađene građe pretraživ je putem računalne baze podataka, dostupne u Fototeci. Od 2006. godine terenska snimanja vrše se digitalnom opremom, a građa se sistematizira i obrađuje putem Microsoft Sharepoint mrežne aplikacije (od 2013.) te pohranjuje u Digitalnoj fototeci, također podjeljena na bazu autora i lokaliteta.
Fotoarhiv Branko Balić
Fotoarhiv Branko Balić osnovan je 1977. kao zasebna cjelina Fototeke, u kojem je pohranjena ostavština fotografa. Sadrži više od 13.000 c/b negativa, koji prezentiraju djela umjetnika sa svih područja likovnih umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, primijenjena umjetnost, posebno keramika i dizajn) i fotografije ambijenata većinom iz 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća. Velik dio opusa čine portreti osoba iz javnog (pretežno likovnoga i kazališnoga) života u Hrvatskoj. Nakon stručne obrade iz 2009. godine (Marinka Fruk, Marko Jandrić) građa arhiva podijeljena je u 3 velike cjeline: portreti, djela i razno.
Fotografska građa iz donacija znanstvenika Donacija iz ostavštine Radovana Ivančevića (2007./2008.) okuplja oko 22.000 negativa i dijapozitiva s područja Republike Hrvatske i inozemstva te presnimke njegovih televizijskih emisija i priloga, koje su danas vrijedan izvor za istraživače i obrazovne djelatnike. Donacija iz ostavštine Đurđice Cvitanović (2010.) okuplja izvornu fotografsku dokumentaciju koju je znanstvenica koristila pri izradi brojnih studija i publikacija (veće cjeline su Zagreb, Požega, Karlovac, Pokupsko, pavlini). Donacija je u fazi primarne stručne obrade i nije dostupna vanjskim korisnicima. Fotografska dokumentacija, koja je dio veće donacije iz ostavštine dr. Olge Maruševski (2009.), pohranjena je u Fototeku i u fazi je primarne stručne obrade. Donacija iz ostavštine Miljenke Fischer, primarno sistematizirana, okuplja fotografsku i drugu građu koja se odnosi na istraživačke cjeline: Križevci, Koprivnica, Bjelovar, Petrinja, Čazma, Čakovec, Karlovac, Virovitica. Fototečna građa koja je dio Arhiva Gamulin odnosi se većinom na dokumentaciju korištenu u pripremi sinteznih knjiga o hrvatskom slikarstvu 19. i 20. st., koje do danas ostaju značajni prilog poznavanju ovih poglavlja hrvatske umjetnosti.
Upute za korisnike: * Prema prethodno ispunjenom Zahtjevu za uvid i izradu građe, korisnici građu dobivaju na uvid u prostorijama Instituta za povijest umjetnosti, uz prisutnost zaposlenika, u radno vrijeme službe/odjela. * Uvid u građu biti će uskraćen u slučaju da je građa znatno oštećena, nesređena ili je u tijeku stručna obrada građe. * Izradu presnimaka građe korisnik je dužan dogovoriti s dokumentaristom, sukladno sa Zathjevom za uvid i izradu građe, Katalogom informacija IPU i Pravilnikom o naknadama za korištenje dokumentacijske građe IPU. * Korisnik se obavezuje presnimke građe koristiti isključivo za svrhu navedenu u Zahtjevu ili reguliranu zasebnim ugovorom te se obavezuje da je neće proslijeđivati drugim osobama i pravnim subjektima. * Prilikom korištenja i objavljivanja građe korisnik se obavezuje navoditi podatke prema signaturi kako je navedeno u originalu i obrascu Zahtjeva ili ugovoru (izvor: Institut za povijest umjetnosti, naziv fonda, inv.br. ili Naziv fonda IPU, inv.br.) te ime autora (stvaratelja) građe. |
