Knjižnica Instituta za povijest umjetnosti osnovana je 1969. godine kao specijalna knjižnica poluotvorenog tipa namijenjena ponajprije potrebama znanstvenoistraživačkog rada Instituta za povijest umjetnosti i njegovih suradnika. Sukladno tomu pretežni dio knjižnog fonda čine knjige, časopisi, katalozi izložaba i druge publikacije iz nacionalne povijesti umjetnosti te srodnih područja i komparativna strana literatura. U fondu knjižnice nalazi se i dio vrijedne biblioteke Koste Strajnića, koju je Institut svojevremeno otkupio.
Knjižnicu godišnje koristi oko 500 korisnika (suradnici, profesori, postdiplomanti, samostalni istraživači, umjetnici,...), a knjižnični se fond sustavno povećava razmjenom, kupnjom, donacijama, otkupom MZOS.
Fond knjižnice čini više od 15000 knjiga, preko 700 naslova časopisa, više od 1500 posebnih otisaka (separata) te više od 1500 kataloga izložaba. Od 2004. godine knjižnična se građa obrađuje elektronički, a katalog se od 2007. godine može pretraživati i na web stranici IPU.
Institut za povijest umjetnosti održava razmjenu publikacija (časopisa i knjiga) sa stotinjak srodnih hrvatskih ustanova i pedesetak inozemnih. Razmjenu vodi knjižnica.
Ukoliko je Vaša ustanova zainteresirana za razmjenu publikacija, javite se na knjiznica@ipu.hr, a o izdanjima se informirajte ovdje.
Važan dio knjižničnog fonda tvore donacije knjiga povjesničara umjetnosti:
- donacija iz ostavštine dr. Milana Preloga sastoji se od 623 primjeraka monografija, knjiga i kataloga, 545 posebnih otisaka te 142 časopisa.
- donacija iz ostavštine dr. Ane Deanović sadrži 522 monografije, 99 posebnih otisaka i 49 naslova časopisa.
- donacija dr. Žarka Domljana sadrži 378 monografija i 19 naslova časopisa.
- iz ostavštine akademika Cvita Fiskovića knjižnica nasljeđuje važnu zbirku posebnih otisaka (separata)
- rukopisna ostavština prof. Grge Gamulina broji na stotine rukopisa, više od 2000 kataloga izložbi, oko 400 separata i nešto manji broj časopisa
- ostavština Radoslava Putara sastoji se od rukopisa, bilježaka, dokumenata, tiskanih radova i kataloga izložaba.
Dio svojih knjiga darovali su knjižnici znanstvenici i suradnici Instituta: akademik Tonko Maroević, dr. sc. Željka Čorak, dr. sc. Ivanka Reberski, i dr.
Arhiv Karaman
Donacijom nasljednika dr. Ljube Karamana 1972. godine Institutu je povjerena na čuvanje i korištenje ostavština jednog od utemeljitelja naše povijesnoumjetničke znanosti i legendarnog konzervatora. Ova opsežna zbirka registrirana pod nazivom Arhiv Karaman, sadrži veći dio privatne biblioteke s bogatim fondom publikacija s područja opće i nacionalne historiografije (90 knjiga, 243 sveska periodike), povijesti umjetnosti i arheologije (209 knjiga; 673 posebna otiska/separata).
Zbirka sadrži cjelokupan opus Karamanovih tiskanih radova, sinteza, studija i rasprava (221); novinskih članaka (176); rukopisa (127 tiskanih, 29 neobjavljenih, 3 nedovršena); stručnu korespondenciju i fotodokumentaciju, osobne dokumente i fotografije, audiozapise (7 magnetofonskih traka sa stenogramima), novinske članke o životu (32) i djelima dr. Ljube Karamana (54).
Temeljem Ugovora o donaciji arhivske građe nasljednici trajno zadržavaju autorska prava, a odriču se potraživanja bilo kakve naknade za korištenje građe. Institut je dužan čuvati i omogućiti korištenje arhivske građe u znanstvene svrhe, uz pravo i obvezu da odredi uvjete kojima će se osigurati valjano korištenje i zaštita građe.
Ova vrijedna zbirka svojevrsna je "baza podataka" za izučavanje Karamanovih dostignuća te predstavlja ishodište u stručnoj i znanstvenoj obradi različitih segmenata nacionalne spomeničke baštine.
Arhiv je obrađen u tiskanom katalogu, a trenutno se obrađuje i elektronički te uvrštava u fond u skladu sa napredovanjem struke.
Arhiv Deanović
Nakon smrti dr. Ane Deanović (1989.) njezin je suprug dr. Živan Deanović predao Institutu na obradu i čuvanje velik dio njezine znanstvene ostavštine. Riječ je o neobjavljenoj građi nastaloj tijekom profesionalnog rada Ane Deanović te o znatnom dijelu njezine biblioteke.
Neobjavljena građa čuva se uglavnom u obliku u kojem je zatečena, a čini je 167 fascikla koncepata za objavljene radove, različitih bilježaka, skica, arhitektonske dokumentacije, fotografija, razglednica itd. Za ovu građu načinjen je sumaran popis po fasciklima i u planu je suvremena obrada. Biblioteku pak čini 671 jedinica (knjige, katalozi, časopisi, separati), gdje su knjige obrađene i uvrštene u fond, a za ostatak knjižne građe zasada postoji abecedni tiskani katalog.
Arhiv Gamulin
Rukopisna ostavština prof. dr. Grge Gamulina broji na stotine (najvećim dijelom objavljenih) rukopisa, pisanih rukom ili pisaćim strojem, posvećenih likovnim problemima širokoga vremenskog i prostornog raspona: od rane renesanse do naših dana. To su članci, studije, eseji, monografije i pregledi u kojima su obrađeni brojni domaći i strani slikari i kipari, naivni umjetnici, atributivni problemi starih majstora, sintezni prikaz hrvatskog slikarstva i kiparstva 19. i 20. stoljeća, teorijske rasprave i dr.
Uz rukopisnu građu ostavština sadrži i brojne fotografije, korištene pri znanstvenoj obradi djela koja su bila predmet proučavanja.
Zbirka kataloga Instituta uvećana je dragocjenom donacijom obitelji Gamulin s više od 2000 kataloga izložaba održanih nakon 1945. godine kod nas i u inozemstvu. Posebni otisci (separati) iz domaćih i stranih časopisa (oko 400) te pojedina godišta časopisa (Mogućnosti, Dometi, Dubrovački horizonti, Književna smotra, Izraz, Republika, Revija (osječka), Forum, Umetnost, Prilozi za povijest umjetnosti itd.) vrijedan su prilog fondu knjižnice Instituta.
Za sada se ne može govoriti o definitivnom broju svezaka, jer donacija još nije zaokružena, a obrada je u tijeku.
Arhiv Putar
Institut je 1994. godine preuzeo arhivsku ostavštinu Radoslava Putara koju je njegova supruga Milana Broš dala na čuvanje i korištenje u znanstvene svrhe. Putarova ostavština sastoji se od rukopisa, bilježaka, dokumenata, tiskanih radova i kataloga izložaba.
Godine 1998. započelo je objavljivanje likovnih kritika, studija i zapisa Radoslava Putara (1950.-1960.) u sklopu "Male biblioteke Instituta za povijest umjetnosti".