Studies and Monographs

Barokne palače u Varaždinu

Petar Puhmajer


Autor
Petar Puhmajer

Urednica
Katarina Horvat-Levaj

Recenzenti
akademik Vladimir Marković
dr. sc. Andrej Žmegač

Fotografije
Paolo Mofardin
Petar Puhmajer

Kazala
Ramona Mavar

Lektura i korektura
Rosanda Tometić

Oblikovanje
Franjo Kiš, Artresor Naklada

Izdavači
Artresor Naklada, Zagreb, 2022.
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2022.

Nakladničke cjeline
Arhitekton, knj. 6
Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, knj. 60

Suizdavači
Državni arhiv u Varaždinu
Gradski muzej Varaždin
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Materijalni opis
339 str.; ilustr.; literatura, kazala

ISBN (IPU)
978-953-7875-87-9

SADRŽAJ

-
Grad Varaždin s pravom nosi epitet jednoga od najljepših baroknih gradova u Hrvatskoj. Skladni splet ulica s elegantnim pročeljima kuća te niz trgova naglašenih monumentalnim sakralnim sklopovima odišu nevjerojatnom ljepotom. Izrastao iz tkiva srednjovjekovnog grada, Varaždin dobiva novo lice već u 16. stoljeću, kad se opasuje modernim sustavom renesansnih fortifikacija. No radi­kalna transformacija uvođenjem prostorne dinamike, sceničnosti i reprezentativno­sti događala se postupno u dva „barokna“ stoljeća – sedamnaestom i osamnaestom. Dok se u 17. stoljeću u Varaždinu ponajprije formiraju dva samostana – franjevački i isusovački, s osebujnim ranobaroknim crkvama građenima po uzoru na zagrebačku Sv. Katarinu, u idućem je stoljeću raskošni kasni barok oplemenio siluetu grada ob­novom župne i gradnjom uršulinske crkve. Ono što je, međutim, dubinski preobra­zilo samu urbanu strukturu, reprezentativna je stambena i javna arhitektura. Kon­tinuirani tijek gradnje, započet još u ranobaroknom razdoblju, nastavlja se još većim intenzitetom u doba zrelog i kasnog baroka, a kulminirao je u kratkom vremenu kad Varaždin, postavši hrvatskim glavnim gradom (1767.–1776.), doseže zenit svojega razvoja. Plemićke i građanske rezidencije te obnovljena Gradska vijećnica i županij­ska palača čine jedan od najvrjednijih korpusa hrvatske barokne profane arhitekture.

Katarina Horvat-Levaj (iz predgovora)

-
Objavljivanje knjige potpomogli su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.