Proceedings

Za Grgu Gamulina

Petar Prelog, Tanja Trška (eds.)


Izdavač
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, prosinac 2024.

Urednici
Petar Prelog, Tanja Trška (ur.)

Recenzenti
Sanja Cvetnić, Renata Komić Marn, Vladimir Marković

Autori
Sandi Bulimbašić, Vladimir Crnković, Frano Dulibić, Ljerka Dulibić, Igor Fisković, Ivan Ferenčak, Vladimir P. Goss, Sanja Horvatinčić, Irena Kraševac, Klara Macolić, Ivana Mance Cipek, Matko Marušić, Iva Pasini Tržec, Mario Pintarić, Petar Prelog, Ivana Prijatelj Pavičić, Ivana Rončević Elezović, Svjetlana Sumpor, Irena Šimić, Lina Šojat, Marko Špikić, Radoslav Tomić, Tanja Trška, Damir Tulić, Danko Zelić

Lektura
Dunja Aleraj Lončarić

Prijevod sažetaka
Željka Miklošević

Grafički dizajn i reprodukcije
Mario Aničić

Tisak
Tiskara Zelina d.d.

Naklada
250 primjeraka

Materijalni opis
375 str.; ilustr.; sažetci na engleskom jeziku

ISBN 978-953-373-012-7

-
Zbornik radova znanstvenog skupa povodom stotinu i desete obljetnice rođenja Grge Gamulina (1910.–1997.), održanog u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti i Odsjeka za povijest umjetnosti 7. i 8. listopada 2021. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

SADRŽAJ

8
PABIRCI IZ BIOGRAFIJE

9–28
Ivana Prijatelj Pavičić
Pisma kao dijalozi – prepiska Grge Gamulina i Krune Prijatelja u Arhivu Konzervatorskog odjela u Splitu

31–49
Irena Šimić, Lina Šojat
Post scriptum za Grgu Gamulina

51–61
Igor Fisković
Grgo Gamulin u hrvatskoj medievistici

63–70
Vladimir P. Goss
Profesor Gamulin i „umjetnost čistog postojanja”

73–80
Radoslav Tomić
Grgo Gamulin kao istraživač renesansnog i baroknog slikarstva u Hrvatskoj

82
TRAGOM STARIH MAJSTORA

83–97
Matko Marušić
Obzorja Gamulinova duečenta: diskurzivni refleksi Bizanta i sugestivnost starine romaničkog slikarstva Dalmacije

99–115
Iva Pasini Tržec, Ljerka Dulibić
Tragom djela starih majstora u zagrebačkim privatnim zbirkama kroz opus Grge Gamulina

117–133
Ivan Ferenčak
Tragom Gamulinovih istraživanja starih majstora iz zbirke Ante Topića Mimare

135–152
Tanja Trška
Grgo Gamulin i djela starih majstora iz Zbirke Benko Horvat

155–183
Damir Tulić, Mario Pintarić
Gamulinovim stopama: za Antonija Michelazzija

184
ARHITEKTURA U REGIJI

185–197
Marko Špikić
Povijesni gradovi i ambijenti u spisima Grge Gamulina iz 60-ih godina 20. stoljeća

199–220
Sandi Bulimbašić
Arhitektura u regiji – splitske teme u suvremenoj konzervatorskoj praksi

222
BIOGRAFIJA, MONOGRAFIJA, SINTEZA

223–237
Ivana Rončević Elezović
Gamulin o hrvatskoj umjetnosti 70-ih godina 19. stoljeća, s posebnim osvrtom na tumačenje slikarstva Quiquereza, Kršnjavog i Mašića

239–263
Irena Kraševac
Grgo Gamulin o Ivanu Meštroviću: povijest jedne povijesnoumjetničke interpretacije

265–269
Frano Dulibić
Grgo Gamulin i sintezni prikazi nacionalne povijesti umjetnosti

271–289
Klara Macolić
Prilog teoriji Grge Gamulina o naivnoj umjetnosti kroz tumačenje cinkopisa Ivana Večenaja

291–299
Vladimir Crnković
Nekoliko fragmenata o Gamulinovim interpretacijama i vrednovanju umjetnosti Oskara Hermana

301–309
Ivana Mance Cipek
Ususret sintezi

310
PREMA TEORIJI MODERNE UMJETNOSTI
KRITIKA I POLEMIKA

311–318
Petar Prelog
Nekoliko opažanja o Gamulinovim tumačenjima kritičkog realizma

321–336
Sanja Horvatinčić
Znak u vremenu. Prinos Grge Gamulina analizi i kritici spomeničke produkcije u Hrvatskoj i Jugoslaviji u razdoblju socijalizma

339–347
Svjetlana Sumpor
Doprinosi Grge Gamulina proučavanju naivne umjetnosti

349–358
Danko Zelić
Čitajući Gamulinove Tri napomene o metodologiji iz 1980.

360–375
Summaries

-
Objavljivanje zbornika potpomognuto je sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske Grada Zagreba Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

-
Zbornik je objavljen u sklopu rada na znanstvenoistraživačkom projektu Instituta za povijest umjetnosti Fenomeni hrvatskoga umjetničkog moderniteta (FEMO, 2023.–2027.) koji financira Europska unija – NextGenerationEU te institucijskog istraživačkog projekta Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ikonografski, stilski i naručiteljski poticaji u hrvatskoj likovnoj baštini ranoga novoga vijeka (2024.).

#FEMO