Novosti
Poziv za sudjelovanje na konferenciji

Spuštanje arhivske groznice

Spuštanje arhivske groznice
– otvaranje fotografskih arhiva i zbirki i suradnja u radu na njima

Rok za prijavu: 1. lipnja 2021.

Konferenciju organiziraju: Institut za povijest umjetnosti, Zagreb; Spéos International Photographic Institute, Pariz; Magnum Photos Endowment Fund, Pariz; Ured za fotografiju, Zagreb; Sveučilište Deusto, Bilbao

Fotografski arhivi ne sastoje se samo od prikupljanja, pisanja i kuriranja. Recentne globalno raširene rasprave prepoznaju arhive kao nositelje velikih promjena u različitim diskursima – institucionalnim, obrazovnim, povijesnim. Oni omogućuju potrebne poticaje za umrežavanje i podizanje svijesti o nužnosti očuvanja vrijedne dokumentacije (uzimajući u obzir i onu koja još uvijek nije otkrivena), dok pritom kroz kontinuirano istraživanje i interpretaciju potiču nova znanja. Arhivi su neizbježni za kritičko razmišljanje o utjecaju povijesti na suvremeni trenutak. Fotografski arhivi nude važno kulturno svjedočanstvo i strateško su sredstvo pri podizanju svijesti i ponovnom razmatranju povijesti kroz prizmu civilizacijskih vrijednosti koje su kroz mnoga razdoblja bile ugrožene. Posebno je to bitno na primjeru fotografkinja koje su nerijetko izostavljane iz arhivskog diskursa.

Brojni arhivi postoje u institucijama diljem svijeta, ali na mnoge od njih nije skrenuta pozornost stručnjaka i šire javnosti. Osim toga, mnogi fotografi i/ili članovi njihovih obitelji nastavljaju s praksom privatnog čuvanja arhiva, često bez potrebnih osnovnih znanja o njihovu održavanju, o otvaranju arhiva za javnost ili o načinima kako se barem djelomično povezati s institucijama. Cilj ove konferencije je istraživanje načina na koje se fotografije arhiviraju i prikupljaju kao privatne ili javne; potraga za novim alatima i obradama arhivskog materijala koji pridonose podizanju svijesti o ulozi fotografskih arhiva te poticanju razvoja njihove društvene relevantnosti. Također prihvaćamo priloge povezane sa širokom mrežom znanja i vještina potrebnih u fotografskim praksama, istraživanjima, cirkulaciji i suradnji, naglašavajući pritom društvene, političke, reprezentacijske diskurse povijesti fotografije i njene sadašnjosti, kao i priloge iz perspektive povijesti, kritičke teorije, povijesti umjetnosti, vizualnih studija, arhivskih studija, antropologije i drugih humanističkih i društvenih disciplina. Pozivamo istraživače, kustose, arhivske stručnjake i vlasnike privatnih arhiva da prevladaju neprisutnost te podignu glas margine stvarajući na taj način veze između nedovoljno zastupljenih, migratornih, nepregledanih arhiva i institucija koje imaju bolji, privilegirani status.

Predavače se potiče da odgovore na sljedeća i slična pitanja:

Izgradnja arhiva

  • Mogu li arhivisti napustiti tradicionalne pristupe u obradi arhivskog gradiva u korist novih načina koji ubrzavaju pristup korisnika arhivskim zbirkama?
  • Koje bi se proceduralne i tehničke inovacije mogle primijeniti u obradi arhivskog gradiva kako bi se postiglo produktivnije i održivije upravljanje fotografskim zbirkama te veća mogućnost pristupa?
  • Je li fotografija „samo“ tehnika za konstrukciju imaginarnog svijeta, a arhiv kulturni narativ realnosti?
  • Kako održati „arhivsku groznicu“?
  • Imajući na umu Derridine riječi, kako definirati objektivnost, pristup i moć u suvremenim arhivima?
  • Koje je predznanje potrebno korisniku kako bi znao/la što traži i kako bi na temelju toga stvorio/la novo znanje?
  • Na koji način arhivske institucije mogu učvrstiti svoj odnos s korisnicima i promovirati nove načine interakcije s ciljanim zajednicama?
  • Koje strategije, resursi i programi mogu pomoći organizacijama i privatnim osobama koje posjeduju fotografske arhive u razvijanju relevantnosti arhiva za opću javnost?

Privatnost vs. javni interes

  • Kako pronaći ravnotežu između privatnog prostora arhiva i javne znatiželje?
  • Kako stvoriti pristupačne i čitljive dokumente, a da se pritom poštuje nečije pravo na privatnost nad sadržajem koji se čuva u arhivu?
  • Kako se odnositi prema novim informacijama, kako ih predstaviti – na primjer, pozadinu fotografije (koja je svojevrsna „vremenska kapsula“ tog snimka)?
  • Koliko su važne osobne priče u interpretaciji arhiva? Trebaju li osobna svjedočanstva i dalje biti isključena iz institucionalnih metoda obrade?
  • Prepoznavanje značenja arhivskog predmeta uz pomoć interpretacije, klasifikacije i izložbenog postava.

„Male“ europske povijesti u fotografskim arhivima

  • Prilozi koji se bave odnosom i mogućim vezama iz perioda Hladnog rata također su dobrodošli.
  • Kako promovirati svijest o zajedničkoj europskoj povijesti i vrijednostima uz pomoć fotografskih arhiva?
  • Zaokret od povijesnog prema arhivskom diskursu – kako ‘dodati’ žene u već postojeće narative?

Fotoarhiv kao umjetnički aparat

  • Interpretacije različitih pozicija – fotograf kao umjetnik i/ili arhivist.
  • Koriste li arhivi u potpunosti mogućnosti suvremenih umjetničkih projekata za istraživanja vlastitih zbirki?

Konferencija će se održati u Zagrebu 21. i 22. listopada 2021. Dio je projekta „The Cycle: European Training in Photographic Legacy Management“ koji se provodi uz financijsku podršku programa Kreativna Europa. Forma konferencije (uživo, online ili hibridna) odredit će se početkom rujna 2021. ovisno o općoj epidemiološkoj situaciji.

Molimo da Vaš sažetak s naslovom predloženog izlaganja (do 500 riječi) i Vaš životopis (do 150 riječi) pošaljete na e-mail adresu Sandre Križić Roban (skrizic@ipu.hr) najkasnije do 1. lipnja 2021. Jezik konferencije je engleski.

-
Važni datumi:

  • Rok za predaju sažetaka: 1. 6. 2021.
  • Obavijest o prihvaćanju prijave: 30. 6. 2021.
  • Predaja PPT prezentacija: 20. 10. 2021.

Vaša narudžba

Pregledajte košaricu

U ovoj rubrici

NovostiObavijesti