Život umjetnosti

Život umjetnosti 99 (2016.)

Broj 99 (2016.)

Cijena: 1,99 €


GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sandra Križić Roban

IZVRŠNA UREDNICA: Sanja Horvatinčić

UREDNICA TEMATA / THEMATIC ISSUE EDITOR: Ljiljana Kolešnik

UREDNIŠTVO: Marija Borovičkić, Liesbeth Decan, Leonida Kovač, Vladimir Kulić, Irena Šimić

AUTORI TEKSTOVA: Marta Banić, Irena Borić, Ana Bedenko, Tamara Bjažić Klarin, Nikola Bojić, Pamela Fletcher, Ljiljana Kolešnik, Petar Prelog, Sanja Sekelj, Maja Stanković, Artur Šilić, Renata Šparada, Željka Tonković

DIZAJN I PRIJELOM: bilić_müller studio

NASLOVNICA: Vizualizacija mreže domaće arhitektonske scene s CIAM-om i TEAM-om X 1950-ih godina (autor Artur Šilić) / Visualization of the network of national architectural scene with CIAM adn TEAM-X in the 1950’s (author Artur Šilić)


„Taksonomija „digitalne“ povijesti umjetnosti uključuje, kako navodi Nuria Rodríguez Ortega, „digitalne diskurse i narative što ih produciraju i u elektronskom obliku objavljuju muzeji i druge institucije zadužene za stvaranje i očuvanje kolektivnog sjećanja; studije čiji se autori koriste digitalnim resursima, a bez kojih one ne bi bile moguće, nove načine kuriranja izložbi na internetu temeljene na mogućnostima hyperlinka, multimedija, transmedija i web-dizajna, te radikalne forme digitalne povijesti umjetnosti koje impliciraju dramatične epistemološke, teorijske i interpretativne transformacije“. Trebalo bi, međutim, dodati da većina navedenih praksi, a posebice one „radikalne“, koje bismo ovom prilikom radije definirali kao metodološke i istraživačke, podrazumijevaju inovativnu i imaginativnu upotrebu informacijske tehnologije i tehnologije novih medija te izrazio interdisciplinaran pristup, koji uključuje kvantitativne metode analize, tehnike rudarenja i modeliranja podataka, metode i tehnike vizualizacije podataka i vizualizacije mreža, a svojim ishodima osigurava znanstvene uvide izvan dosega analitičke aparature tradicionalne povijesti umjetnosti. Osim bliske suradnje istraživača iz humanističkih, informacijskih, društvenih i prirodnih znanosti, uspješnost takvih istraživanja u velikoj mjeri ovisi o usvajanju drukčijih metoda rada (timski i kolektivni rad), spremnosti na suradnju sa stručnjacima izvan znanstveno-sveučilišnih krugova, prihvaćanju neortodoksnih „neznanstvenih“ načina komunikacije i razmjene znanja (blogovi, virtualne socijalne mreže) te ponajprije o spremnosti povjesničara umjetnosti da – polazeći od analitičkih mogućnosti suvremenih medijskih tehnologija – postavljaju nova i drukčija istraživačka pitanja, razvijaju nove interpretativne strategije i proizvode nove, interdisciplinarne narative.“

Ljiljana Kolešnik (iz uvodnog teksta temata)


„The taxonomy of “digital” art history entails, as stated by Nuria Rodríguez Ortega, “digital discourses and narratives created by museums and other memory organizations and published on the Web; studies that use digital resources without which they could not have been conducted; new ways of curating online exhibitions based on the possibilities offered by hyperlinks, multimedia, transmedia, and Web design; and a ‘radical’ form of digital art history that implies a dramatic epistemological, theoretical, and interpretive transformation.” We should add that most of the mentioned practices, especially the “radical” ones, which we would rather define as methodological and research oriented, imply innovative and creative use of information technology and new media technology, as well as the adoption of a pronouncedly interdisciplinary approach which entails quantitative methods of analysis, data mining and modelling, and methods and techniques of data and network visualizations, whose applications provide scientific insights beyond the reach of the analytical apparatus of traditional art history. In addition to the close collaboration between researches from the fields of humanities, information sciences, social and natural sciences, the success of such research is highly dependent on: the willingness of art historians to adopt different working methods (team and collective work), the ability to cooperate with experts outside the academic circles, the acceptance of unorthodox “non-scientific” ways of communicating and sharing knowledge (blogs, virtual social networks) and, above all, the capacity of posing new and different research questions based on the analytical capabilities of contemporary media technologies, to develop new interpretative strategies and produce new, interdisciplinary narratives.“

Ljiljana Kolešnik (from introduction to thematic issue)


SADRŽAJ

10–19
Ljiljana Kolešnik
Digitalna povijest umjetnosti – obilježja, problemi i perspektive
Digital Art History – Features, Problems and Prospects

20–27
Pamela Fletcher
Razmišljanja o digitalnoj povijesti umjetnosti
Reflections on Digital Art History

28–39
Petar Prelog
Udruženje umjetnika Zemlja (1929–1935) i umjetničko umrežavanje
The Association of Artists Zemlja (1929–1935) and Artist Networking

Vizualni prilozi / Figures

40–57
Tamara Bjažić Klarin
CIAM networking – Međunarodni kongres moderne arhitekture i hrvatski arhitekti 1950-ih godina
CIAM Networking – International Congress of Modern Architecture and Croatian architects in the 1950s

Vizualni prilozi / Figures

58–79
Ljiljana Kolešnik, Nikola Bojić, Artur Šilić
Rekonstrukcija osobne mreže Almira Mavigniera i njezina relacija prema prvoj izložbi Novih tendencija. Primjer primjene mrežne analize i mrežnih vizualizacija u povijesti umjetnosti
Reconstruction of Almir Mavignier’s Personal Network and its Relation to the First New Tendencies Exhibition. The example of the Application of Network Analysis and Network Visualisation in Art History

Vizualni prilozi / Figures

80–95
Željka Tonković, Sanja Sekelj
Godišnje izložbe Soros centra za suvremenu umjetnost Zagreb kao mjesto umrežavanja
Annual Exhibitions of the Soros Center for Contemporary Art Zagreb as a Place of Networking

Vizualni prilozi / Figures

96–109
Maja Stanković
Umjetničko djelo u umreženom svijetu
An Artwork in a Networked World

FORUM

112–115
Ana Bedenko, Marta Banić
Prikaz kroz arhivski diskurs www.dizajnerice.com

116–123
Irena Borić
Online izazovi likovne kritike

124–127
Renata Šparada
Internetska i postinternetska umjetnost: kontekstualizacija, muzealizacija i ekonomsko uvjetovanje


128–131
Biografije
Biographies

* Temat „Digitalna povijest umjetnosti“ rezultat je projekta ARTNET koji se provodi uz podršku Hrvatske zaklade za znanost. / Thematic issue „Digital Art History“ is a result of the ARTNET project founded by the Croatian science foundation.

Cijena: 1,99 €