Biografija
Ljiljana Kolešnik (1959.–2026.) diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1987.). Magistrirala je muzeologiju na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu (1993.). Doktorirala 2000. godine povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Hrvatska likovna kritika i hrvatska likovna umjetnost pedesetih godina), pod mentorstvom prof. dr. sc. Radovana Ivančevića.
U Institutu za povijest umjetnosti vodila je višegodišnje znanstvene i kompetitivne projekte: Modernost, modernizam i postmodernizam u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća (2007.–2011.); Pariška likovna scena i hrvatska moderna umjetnost (2013.–2015.); Moderne i suvremene umjetničke mreže, umjetničke grupe i udruženja. Organizacijski i komunikacijski modeli suradničkih umjetničkih praksi 20. i 21. stoljeća (ARTNET, 2015.–2018.); Modeli i prakse globalne i kulturne razmjene i pokret Nesvrstanih zemalja (Glob_exchange, 2020.–2023.). Od lipnja 2025. godine članica ERC projekta Housing.Yu – Pravo na stan: Proizvodnja prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945.–1991.), voditeljice dr. sc. Tamare Bjažić Klarin.
Teme i područja njezinog stručnog i znanstvenog interesa: moderna umjetnost druge polovine 20. stoljeća (skulptura, slikarstvo, likovna kritika); umjetnost, vizualna kultura i kulturne politike 1950-ih i 1960-ih godina u srednjoistočnoj Europi; kritičke umjetničke i kustoske prakse od kraja 1960-ih do kraja 1980-ih godina; poslijeratna utopijska arhitektura / urbanizam i pitanja demokratizacije urbanog prostora; suvremena teorija likovnih umjetnosti.
Bila je članica uredništva časopisa Informatica Museologica (MDC, Zagreb) i Annali Galerije Antuna Augustinčića (Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec).
Aktivno članstvo realizirala je u međunarodnim profesionalnim udruženjima EAM (European Network for Avant-Garde and Modernism Studies), ASEEES (Association for Slavic, East European, and Eurasian Studies) SHERA (The Society of Historians of East European, Eurasian, and Russian Art and Architecture) te HS-AICA (Hrvatska sekcija Međunarodnog udruženja likovnih kritičara).
Bila je predavačica, vanjska suradnica pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (diplomski i doktorski studiji) te doktorskom studiju „Humanističke znanosti“ Sveučilišta u Zadru, prijediplomskim studijima povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Univerziteta u Sarajevu.
Od 2010. inicirala je osnivanje Regionalnog centra za umjetnost, kulturu i nove medije pri Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu.
Za uredništvo knjige „Socijalizam i modernost. Umjetnost, kultura i politika 1950.–1974.“ primila je godišnju nagradu DPUH-a „Radovan Ivančević“ za 2012. godinu.
Od 2014. do 2016. bila je članica saborskog Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju RH.
U siječnju 2025. godine, kao umirovljena znanstvenica u trajnom izboru, imenovana u status zaslužne znanstvenice – emerite.
Bibliografija (izbor)
Knjige
Ljiljana Kolešnik, Sanja Horvatinčić (ur.), Modern and Contemporary Artists' Networks. An Inquiry into Digital History of Art and Architecture, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2018.
Ljiljana Kolešnik, Petar Prelog (ur.), Moderna umjetnost u Hrvatskoj 1898.–1975., Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2012.
Ljiljana Kolešnik (ur. / ed.), Socialism and Modernity. Art, Culture, politics 1950–1974, Museum of Contemporary Art – Institite of Art History, Zagreb, 2012. (hrvatsko i englesko izdanje / croatian and english edition)
Irena Kraševac, Petar Prelog, Ljiljana Kolešnik, Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu i hrvatsko slikarstvo / Die Akademie der Bildenden Künste in München und die kroatische Malerei, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2008., 160 str.
Ljiljana Kolešnik (ur. / ed.), Između istoka i zapada. Hrvatska umjetnost i likovna kritika 1950-ih, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2006.
Ljiljana Kolešnik (ur. / ed.), Umjetničko djelo kao društvena činjenica. Perspektive kritičke povijesti umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2006.
Ljiljana Kolešnik (ur. / ed.), Art and Ideology. The Nineteen-fifties in a divided Europe, conference proceedings, Zagreb, 2004.
Ljiljana Kolešnik (ur. / ed.), Antologija hrvatske likovne kritike 50ih godina // Croatian Art Criticism of the 1950’s. An Antology, Društvo povjesničara umjetnosti, Zagreb, 1999.
Ljiljana Kolešnik (ur./ed.), Feministička likovna kritika i teorija likovnih umjetnosti // Feminist Art Criticism and Feminist Theory of Art, Centar za ženske studije (Centre for Women's Studies), Zagreb, 2000.
Radoslav Putar – kritičar i kroničar 1950.–1960. / Radoslav Putar – Art Critic and Art Cronicher (1950.–1960.), Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1998.
Članci
Digitalna povijest umjetnosti – obilježja, problemi i perspektive / Digital Art History – Features, Problems and Prospects, u: Život umjetnosti, 99, 2016., Zagreb, 1-10.
Ljiljana Kolešnik, Artur Šilić, Nikola Bojić, Rekonstrukcija osobne mreže Almira Mavigniera i njezina relacija prema prvoj izložbi Novih tendencija. Primjer primjene mrežne analize i mrežnih vizualizacija u povijesti umjetnosti /Reconstruction of Almir Mavignier’s Personal Network and its Relation to the First New Tendencies Exhibition. The example of the Application of Network Analysis and Network Visualisation in Art History, u: Život umjetnosti, 99, 2016., Zagreb, 58-79.
Zagreb as the location of International Art Movement New Tendencies (1961–1973), in: Jérôme Bazin, Pascal Dubourg Glatigny, Piotr Piotrowski (eds.), Art beyond Borders. Artistic Exchange in Communist Europe (1945–1989), Budapest, CEU Press, 2016, 311-323.
Novija povijest povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i suvremena kriza institucija /The Recent History of Art History in Croatia and the Crisis of Institutions Today, u: Život umjetnosti, 93, 2013., Zagreb, 4-19.
Potreba revizije dominantne slike povijesti europske moderne umjetnosti i prijedlog „horizontalne povijesti umjetnosti“ Piotra Piotrowskog, u: Andrej Žmegač (ur.), Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2012., 301-306.
Croatian Secession: The Unsuccessful Quest for Modernity at the Edge of the Empire, in: Centropa 3/X, New York, January 2011, 146-163, ISSN 1532-5563.
Decade of freedom, hopes and illusions. Yugoslav society of 1960's a framework of New Tendencies rational utopia, in: Radovi instituta za povijest umjetnosti, Zagreb, 34, 2010., 221-224 (summary).
Između tradicije i dekonstrukcije. Problemi suvremenih spomenika žrtvama holokausta, in: Anali galerije Antuna Augustinčića, XXVI/26, Klanjec, 2007., 87-110 (summary).
Utjecaj kulturalnih teorija na povijest umjetnosti kao znanstvenu disciplinu, u: Zbornik 1. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, Milan Pelc (ur.), Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2004.
Dangerous Liaisons: The Relation between Art and Socialist State – Croatian Experience of the 1950s, in: Vojtech Lahoda, (ed.), Local Strategies. International Ambitions. Modern Art and Central Europe 1918-1968 /Praha: Artefactum, 2006., 213-223.
From Sunday Painters to Professionals. Croatian Women Artists at the Turn of the 20th Century, in: Art studies quarterly, 3-4 2002, 15-22.
Autoportreti Naste Rojc: primjer oblikovanja predodžbe seksualiziranog ženskog subjekta u hrvatskoj umjetnosti ranog modernizma // Self-portraits by Nasta Rojc: Producing the Image of Sexualized Women Subject in the Croatian Early Modern Art, in: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 24, 2000., 187-204 (summary).
Hrvatska spomenička skulptura u kontekstu europskog modernizma druge polovice 20. stoljeća: primjer V. Bakića // Croatian Monumental Sculpture and European High Modernism: Example of V. Bakić, in: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 22, 1998., 186-201 (summary).
Postoji li feministička povijest umjetnosti? // Is there a Feminist Art History?, in: Treća. Časopis Centra za ženske studije, 1/I, 1998., 109-113 (summary).
Nedovršeni Meštrovićev spomenik Jozefu Pilsudskom u Varšavi // Ivan Meštrović’s Unfinished Monument to Jozef Pilsudski in Warsaw, in: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 19, 1995., 133-134 (summary).
Fenomen ženske umjetnosti u hrvatskoj umjetnosti devedesetih // Women’s Art Phenomenon and Croatian Art Scene in the 1990’s, in: Kolo, 2/3, 1993., 38-45.