Studije i monografije

Minijature u misalima zagrebačkoga biskupa Jurja od Topuskog

Milan Pelc

Urednik
Milan Pelc

Recenzenti
Sanja Cvetnić
Iva Pasini Tržec
Marija Pehar

Lektura i kazalo imena
Aleksandra Vagner

Grafičko oblikovanje i prijelom
Jurica Puhalović
Antun Krešić

Fotografije minijatura
Paolo Mofardin

Tisak
Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, prosinac 2018.

Naklada
500 primjeraka

Suizdavači
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb – Sisačka biskupija, Sisak

Nakladnička serija i broj
Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, knjiga 50

Materijalni opis
219 str.; ilustr. u boji; literatura, kazalo

ISBN (IPU): 978-953-7875-55-8

-

U knjizi obrađene su minijature naslikane u dva misala kojih se izvorna narudžba povezuje s liturgijskim i kulturnim interesima pomoćnog zagrebačkog biskupa Jurja od Topuskog: misal u Riznici zagrebačke katedrale (sign. K 2) i misal u Knjižnici zagrebačke nadbiskupije (sign. MR 170). Oba misala nastala su u svojim glavnim dijelovima koncem 15. odnosno početkom 16. stoljeća. U svakome su i dodaci iz kasnijih vremena, posebice iz vremena biskupa Aleksandra Mikulića s konca 17. stoljeća. Biskup Mikulić dao je misal iz Riznice katedrale uvezati u raskošne korice s pozlaćenim srebrnim reljefima.

U studiji o minijaturama tih reprezentativnih liturgijskih knjiga obrađen je značajan sitnoslikarski opus kasnogotičkoga majstora koji je koncem 15. st. radio u Zagrebu za dvojicu tadašnjih biskupa, Osvalda Tuza i njegovog sufragana, biskupa Jurja koji je ujedno imao i titulu opata cistercitske opatije u Topuskom. Poistovjećivanje kasnogotičkog sitnoslikara s umjetnikom njemačkog podrijetla u tadašnjem Zagrebu, Hansom Alemanusom, kako je to predlagao Dragutin Kniewald, nije se pokazalo dovoljno uvjerljivim. Zbog toga je taj sitnoslikar u ovom radu nazvan jednostavo Majstorom biskupa Jurja, jer je upravo za tog biskupa izradio najveći broj iluminacija. Taj majstor njegovao je iznimno osoban i prepoznatljiv stil koji se tek djelomično može povezati sa sitnoslikarskim „školama“ u srednjoeuropskom okruženju. Njegova je posebna značajka obilata uporaba suvremenih njemačkih i nizozemskih bakroreza s kojih je preuzimao motive za minijature u misalima biskupa Jurja.

Drugi, renesansni sloj minijatura u misalu iz Riznice katedrale podvrgnut je u ovoj studiji također novom čitanju. Pritom su kritički razmotrene starije teze o naručitelju odnosno njegovom minijaturisti. Kako to već biva s mnogim iluminiranim kodeksima, unatoč određenim indicijama, identitet sitnoslikara i konkretnog naručitelja ostao je i dalje neizvjesnim. Sudeći po često ponavljanom grbu, naručitelj renesansnih minijatura dolazi iz obitelji Bakač-Erdödy, no da li je to bio kardinal Toma Bakač ili njegov nećak Šimun Erdödy također ostaje nesigurnim. Pokušaj identifikacije sitnoslikara kojeg su mađarski istraživači prozvali Bakačev monogramist, nije donio konkretne rezultate. Čini se u svakom slučaju da taj umjetnik nije bio Julije Klović, znameniti sitnoslikar hrvatskoga podrijetla, kako su smatrali neki hrvatski istraživači. S druge strane, čitanje renesansnih minijatura pokazalo je sasvim drugačiji semantički okvir od onoga u kojem su osmišljene kasnogotičke minijature. Umjesto metafora konfliktnog dualizma ovdje su u duhu humanističkog optimizma u slike ugrađene poruke jednoznačnog blaženstva koje prožima dušu odanu vjeri. Tako se na minijaturama u misalu iz Riznice katedrale na gotovo školski način očituju i dodiruju dvije stilske paradigme: kasnogotička i renesansna.

Minijature skromnije oslikanog i opremljenog misala iz Metropolitanske knjižnice dopunjuju sliku o načinu rada kasnogotičkoga sitnoslikara, Majstora biskupa Jurja. U misalu su još i dvije „barokne“ minijature iz doba biskupa Aleksandra Mikulića koje pokazuju nastojanje baroknog naručitelja da oponaša prošlost, ali i nemoć njegovog sitnoslikara da postigne istu razinu umjetničke i ikonografske vrsnoće koju je uspostavio kasnogotički majstor.

Antifonar MR 10 iz Metropolitanske knjižnice, izrađen po narudžni zagrebačkog biskupa Osvalda Tuza, nije ostao zanemaren, jer je u njemu, osim jedne manje minijature s likom biskupa, i jedna stranica s crtežom – podlogom za buduću minijaturu koja nikad nije naslikana – crtežom koji također potječe od ruke kasnogotičkog Majstora biskupa Jurja i omogućava potpuniji uvid u tehnički i likovni način njegova rada.

Iluminirani kodeksi obrađeni u ovom radu, a posebice misal iz Riznice katedrale, posjeduju višedimenzionalni značaj satkan od iznimnih kulturnih i vjerskih vrijednosti. Po tome one se svrstavaju među ključna ostvarenja hrvatske kulturne i umjetničke baštine.

-

Sadržaj

5
Predgovor (biskup sisački Vlado Košić)

7
Uvod

11
Misal iz Riznice katedrale
Opis misala

13
Uvez misala

17
Liturgijski sadržaj misala i minijature

20
Biskup Juraj od Topuskog – prvi naručitelj

27
Majstor biskupa Jurja

39
Majstor biskupa Jurja i grafički predlošci

44
Inovativna ikonografija i simbolički dualizam na minijaturama Majstora biskupa Jurja

51
Simbolika životinja

56
Cura pastoralis

58
Metafore naopakog svijeta

60
Biskup iz obitelji Bakač-Erdödy – drugi naručitelj

63
Bakačev monogramist

73
Amblemska simbolika Bakačevog monogramista

77
Oslikane stranice misala iz Riznice katedrale

191
Misal iz Metropolitanske knjižnice

193
Oslikane stranice misala iz Metropolitanske knjižnice

209
Umjesto zaključka

211
Popis literature

218
Kazalo osobnih imena

-
Objavljivanje knjige potpomognuto je sredstvima Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Cijena: 350.00 kn