Studije i monografije

Barokna sakralna arhitektura Đakovačko-osječke nadbiskupije

Margareta Turkalj Podmanicki

Urednica
Katarina Horvat-Levaj

Recenzentice
dr. sc. Sanja Cvetnić
dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak

Fotografije
Paolo Mofardin

Oblikovanje
Franjo Kiš, Artresor naklada

Grafička priprema
ArTresor naklada

Tisak
Tiskara Zelina d. d.

Lektura i korektura
Božica Dragaš

Kazala
David Kiš

Suizdavači
ArTresor naklada – Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2018.

Nakladnička serija i broj
Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, knj. 52; Arhitekton, knj. 2

Materijalni opis
319 str.; ilustr. u boji; katalog; summary; izvori i literatura; kazala; popis ilustr.

ISBN (ArTresor): 978-953-8012-33-4
ISBN (IPU): 978-953-7875-60-2

Ovdje možete preuzeti sadržaj knjige.

-
Odabravši ovu aktualnu temu za svoju disertaciju, dorađenu potom u monografiju, Margareta Turkalj Podmanicki pristupila je zadatku metodološki primjereno. Prostorne i vremenske odrednice – teritorij današnje Đakovačko-osječke nadbiskupije u prvoj polovini 18. stoljeća – izabrane su jer upravo na tom prostoru u to vrijeme nastaju najznačajnije sakralne građevine koje distingviraju istočnu Hrvatsku od njezina sjeverozapadnog dijela. S obzirom na to da su u izboru arhitektonskih tipova i graditelja ključnu ulogu odigrali eminentni naručitelji, povijesni kontekst i tumačenje narudžbi temeljno je polazište monografije. Široki pak kvalitativni raspon graditeljskih intervencija, od pretencioznih novogradnji do adaptacija zatečenih crkava, zahtijevao je individualni istraživački pristup svakoj pojedinoj građevini. Povezavši raznorodne crkve u tipološke grupacije, autorica je jasno definirala njihove međusobne poveznice u širem kontekstu hrvatske arhitekture. Za tumačenje onih pak arhitektonskih sakralnih ostvarenja čija kvaliteta nadmašuje lokalne okvire, ova je docentica Akademije za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Osijeku na brojnim znanstvenim usavršavanjima u inozemstvu istražila graditeljstvo susjednih srednjoeuropskih regija. Rezultati su bili značajni: za razliku od dominantnih utjecaja iz Štajerske, aktualnih u to vrijeme u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ovdje su se ključnima pokazali utjecaji iz Beča, Donje Austrije i Mađarske; nasuprot domaćim graditeljskim radionicama sjeverozapadne Hrvatske, ovdje je prevladavajuća bila uloga arhitekata i inženjera djelatnih na širokim prostranstvima Monarhije. Uz bok crkvama u Topolju, Valpovu i tvrđavi Brod, pripisanima vodećemu bečkom arhitektu Johanu Lucasu von Hildebrandtu i njegovim sljedbenicima, stala je tako isusovačka crkva sv. Mihaela u Osijeku, atribuirana peštanskomu graditelju Jánosu Hölblingu, kao i župne crkve u Nijemcima, Piškorevcima i osječkome Donjem gradu, također građene i obnavljane prema projektima školovanih graditelja, kako je to vještim analizama dokazala autorica. Štoviše, istraživanjem opusa brojnih arhitekata i inženjera, angažiranih na fortifikacijskoj obnovi pograničnog područja Habsburške Monarhije, Margareta Turkalj Podmanicki otkriva još šire domete utjecaja, poput primjerice povezivanja franjevačke crkve u Slavonskom Brodu s inženjerskim projektima crkava u pograničnim područjima Venecijanske Republike.

(Katarina Horvat-Levaj, iz predgovora)

-
Sadržaj

9–10
Predgovor

11–20
Uvod

21–28
Povijesne i crkvene okolnosti prve polovine 18. stoljeća na području današnje Đakovačko-osječke nadbiskupije

29–54
Naručitelji i mecene sakralne arhitekture

55–106
Tipologija sakralne arhitekture na području Đakovačko-osječke nadbiskupije 55

107–138
Oblikovanje pročelja

139–160
Sakralna arhitektura Đakovačko-osječke nadbiskupije u srednjoeuropskom kontekstu

161–178
Sakralna arhitektura Đakovačko-osječke nadbiskupije u kontekstu hrvatske barokne arhitekture

179–186
Zaključak

187–284
Katalog

285–319
Prilozi

-
Objavljivanje knjige potpomogli su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Cijena: 340.00 kn