Znanstveni kompetitivni projekti
HRZZ projekt

Ekspozicija | Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas

Službene mrežne stranice projekta: https://ekspozicija.ipu.hr/

Fotografija je u izravnoj vezi s razvojem modernog društva, njegove kulture, umjetnosti i znanosti; tumači se kao turbulentno polje događanja unutar kojeg ne struji samo vizualni sadržaj nego i značenje i znanje (Lyotard: 1979.). Status umjetničke discipline ravnopravne slikarstvu i kiparstvu fotografija dobiva tek nakon Drugog svjetskog rata. Iako je donedavno bila na margini umjetničkih zbivanja, danas suvereno zauzima jedno od središnjih mjesta umjetničkog diskursa, zbog čega se javlja potreba za novim čitanjem njezinih povijesnih etapa. Zahvaljujući fenomenološkim i drugim promišljanjima koje je potaknula, na svjetskom planu se već od sredine 1960-ih zamjećuje intenzivan razvoj teorije i kritičke misli o fotografiji. Naime, upravo zahvaljujući razvoju teorije i kritike fotografija je postala diskurzivno područje i značajna snaga u cjelovitom razvoju kulture (Sekula: 1973.) i društva, što je potaknulo kritičare i teoretičare da je krenu razmatrati izvan standardnih paradigmi.

Unatoč vrlo ranoj pojavi svega desetljeće nakon njezina izuma, fotografija unutar relativno tradicionalne strukture hrvatske povijesti umjetnosti nikad nije stekla punopravnu poziciju u odnosu na druge umjetničke medije. U Hrvatskoj se dosad najčešće razmatrala u humanističkim znanostima i umjetničkom području, te je uglavnom korištena kao pomoćni tehnički alat pri drugim vrstama istraživanja. Rijetka historiografska istraživanja u Hrvatskoj (Tonković: 1994., Matičević: 1997., Koščević: 2006.) osigurala su osnovni pregled u nacionalnom području od pojave fotografije do 1990-ih i ukazala na potencijalnu vrijednost materijala. No njezina marginalizirana pozicija na nacionalnom planu prouzročila je pak posvemašnje zanemarivanje teorije i kritike fotografije, što je u velikom nerazmjeru sa situacijom u Europi i svijetu.

Ako je ovaj problem evidentan na umjetničkom polju, on postaje još akutniji kada se govori o poziciji fotografije u drugim poljima, kao što su tehničke i prirodne znanosti. Naime, fotografija je “alat” nužan u čitavom nizu znanstvenih područja, a njezina sposobnost da “svjedoči” istinitost trenutka, kao i mogućnost da njezin vizualni sadržaj pojašnjava određene fenomene, civilizacijska otkrića i drugo, u nacionalnom kontekstu dosad nisu bili istraženi ni prezentirani javnosti. Suvremeno tumačenje fotografije zahtjeva umrežavanje i kombinaciju analitičkih i interpretativnih pristupa koji joj prilaze iz različitih kutova promatranja. Upravo u nedvojbenom nedostatku interdisciplinarnog i transdisciplinarnog istraživanja hrvatske fotografije na razini svjetskih istraživanja ovog medija nalazimo prostor i potrebu za provedbom ovog istraživačkog projekta, ključnog za hrvatsku povijest umjetnosti, a pritom usko povezanog uz druge humanističke, prirodne i tehničke discipline.

U sklopu projekta dvije su istraživačke grupe. Jedna se bavi povijesnim pitanjima želeći rasvijetliti nedovoljno poznate podatke o razvoju fotografije kao tehničke i umjetničke discipline, njezine recepcije i tretmana u stručnoj i široj javnosti. Druga istraživačka grupa bavi se teorijom i fotografiji pristupa iz specifičnih pozicija, konfrontirajući znanje, mišljenje, sliku i tekst u čitanju fotografije. Promišljajući diskurse vrijeme i identitet, razmatraju se pojmovi kao što su arhiv, svakodnevica, politike reprezentacije i (izvan)institucionalno djelovanje fotografa kao i uloga fotografije s obzirom na upotrebu u privatnoj i javnoj sferi te funkciju.

Voditeljica projekta
dr. sc. Sandra Križić Roban

Istraživačka grupa
dr. sc. Ana Šverko, Institut za povijest umjetnosti, Centar Cvito Fisković, Split
dr. sc. Leonida Kovač, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb
dr. sc. Tihana Rubić, Odsjek za kulturnu antropologiju i etnologiju, Filozofski fakultet, Zagreb
dr. sc. Ana Šeparović, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
dr. sc. Hrvoje Gržina, Hrvatski državni arhiv, Zagreb
dr. sc. Stela Fatović-Ferenčić, Odsjek za povijest medicinskih znanosti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb
dr. sc. Martin Kuhar, Odsjek za povijest medicinskih znanosti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb

Suradnici
Irena Šimić, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Lina Šojat, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Paolo Mofardin, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Ante Orlović, doktorand, Poslijediplomski doktorski studij, Sveučilište u Zadru

Dizajn logotipa
Maja Subotić

Trajanje projekta: 1. 2. 2020.–31. 1. 2024.
Šifra projekta: HRZZ-IP-2019-04-1772

-
Projekt se provodi uz financijsku podršku Hrvatske zaklade za znanost.