Studije i monografije

Za novi, ljepši Zagreb! – arhitektonski i urbanistički natječaji međuratnog Zagreba, 1918.–1941.

Tamara Bjažić Klarin

Urednice
Željka Čorak
Sanja Horvatinčić

Izvršna urednica
Tea Truta

Recenzenti
Snješka Knežević
Andrej Uchytil

Suradnici
Tea Truta
Ana Ćurić
Ivana Haničar Buljan
Artur Šilić

Fotograf
Paolo Mofardin

Lektura i korektura
Ivana Majer

Grafički dizajn
Damir Gamulin
Nives Serić

Tisak
Kerschoffset d.o.o.

Naklada
300 primjeraka

Izdavač
Institut za povijest umjetnosti

Nakladnička serija i broj
Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, knjiga 51

Materijalni opis
380 str.; ilustr. u boji; skraćenice, literatura, arhiv. izvori, katalog natječaja, izvori ilustracija, indeks

ISBN (IPU): 978-953-7875-32-9

Sadržaj monografije možete preuzeti ovdje (pdf).

-
Knjiga „’Za novi, ljepši Zagreb!’ – arhitektonski i urbanistički natječaji međuratnog Zagreba, 1918.–1941.“ autorice Tamare Bjažić Klarin problemska je monografija koja na nov način promišlja natječaje koristeći ovo specifično polje arhitektonskog djelovanja kao referentni predložak za cjelovito čitanje arhitektonske scene i produkcije odabranog razdoblja u svim njihovim segmentima – od odnosa društva i politike prema arhitekturi i urbanizmu, preko društvenog statusa arhitektonske profesije i njezine interne dinamike, do samih projekata tj. realiziranih gradnji. Posebna je pažnja pri tom usredotočena na pojedine projektantske prosedee, ali i njihovu medijaciju putem natječaja.

Autorica kanalizira rezultate opsežnog istraživanja kroz tri problemsko-istraživačke cjeline. Studija započinje povijesnim pregledom natječaja organiziranih do 1918. godine te analizom prvih pravilnika – natječajne regulative, čije su mijene pratile proces emancipacije arhitektonske profesije. Slijedi poglavlje posvećeno elaboraciji natječajnih i antinatječajnih politika vladajućih, čime se uloga investitora i projektnih zadataka postavlja u kontekst s društveno-gospodarskim trenutkom. Analizom ishoda pojedinih natječaja autorica ilustrira odnose moći u strukovnim krugovima, mijenjajući time percepciju o međuraću kao razdoblju u kojem mladi progresivni zagovornici novog građenja vode glavnu riječ. Pri argumentaciji i formuliranju zaključaka korištena je inovativna metodologija statističkih i mrežnih analiza podataka o natječajima, provedenih pomoću digitalnih alata razvijenih u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta ARTNET – Moderne i suvremene umjetničke mreže, umjetničke grupe i udruženja: organizacijski i komunikacijski modeli suradničkih umjetničkih praksi 20. i 21. stoljeća Instituta za povijest umjetnosti.

Posljednja cjelina ove studije usredotočena je na samu produkciju – arhitektonske i urbanističke natječajne radove koji daju cjelovit pregled arhitekture i planiranja međuratnog Zagreba, uvriježenih projektantskih i planerskih metoda, ali i važnih iskoraka, novih načina mišljenja prostora i oblikovanja najčešće ostvarene upravo u njima. Jedan od fokusa je na procesu usvajanja tzv. novog građenja, predstavljenog javnosti 1930. u „Jutarnjem listu“, u razgovoru pod nazivom „Za novi, ljepši Zagreb!“ s tada vodećim strukovnim autoritetima arhitektima Edom Šenom i Ivanom Zemljakom. Odabrani natječajni radovi i izvedeni objekti predstavljeni su s preko 100 nacrta, fotografija i novinskih članaka. Knjigu zaključuje iscrpan katalog natječaja s bibliografijom i arhivskim izvorima, važnima za daljnja istraživanja pojedinih arhitektonskih osobnosti, povijesti pojedinih zgrada i lokacija.

U trenutku u kojem se raspisivanje natječaja za javne gradnje u gradu Zagrebu – tradiciju dugu gotovo 140 godina – dovodi u pitanje kako bi se pogodovalo partikularnim materijalnim interesima moćnih pojedinaca i poduzetničkih klika, ova je studija i više nego indikativna i poticajna. Autorica bez okolišanja ukazuje na prednosti, ali i nedostatke natječajnih politika i provedbi u razdoblju između dva svjetska rata, zaključujući kako je provođenje ove demokratične metode selekcije bilo ključno za transparentan odabir najkvalitetnijeg rješenja postavljenog projektnog zadatka, ali i za afirmaciju mladih arhitekata. Ne manje važno bilo je prenošenje natječajnih rasprava iz usko profesionalnog u javni diskurs, koje će nakon uspona javne rasprave u drugoj polovini 20. stoljeća, 1990-ih godina početi postepeno zamirati. Javnost koja u međuraću putem medija revno prati kako javne tako i privatne gradnje s ambicijom da „novi“ Zagreb postane „ljepši“, tj. europskom metropolom, treba nam i danas biti poticaj i uzor.

-
Iz recenzije dr. sc. Snješke Knežević:

„Knjiga 'Za novi, ljepši Zagreb!' bavi se dosada fragmentarno obrađenom temom arhitektonskih i urbanističkih natječaja u Zagrebu u doba omeđeno završetkom Prvog svjetskog rata i izbijanjem Drugog svjetskog rata, u doba odrješite modernizacije, otvaranja Europi i svijetu. Problematika natječaja mogla bi se naizgled učiniti sporednim aspektom arhitektonskog stvaralaštva. No, autorica Tamara Bjažić Klarin upućuje na čvrstu povezanost tog aspekta sa svim kretanjima, pokretima i tendencijama, poglavito s konkretnim realizacijama, s razvojem grada i oblikovanjem slike grada, te na dominaciju određenih ličnosti i institucija – ne samo arhitekata, nego i investitora, promotora i ideologa. Drugim riječima: upućuje na važnost teme za poznavanje teorije i prakse arhitekture. Baveći se prividno samo natječajima, autorica kronološki prati ukupnu arhitektonsku scenu. Lapidarno donosi portretne skice gotovo svih protagonista: utemeljitelja i korifeja – pripadnika prijeratne generacije, potom više mlađih generacija: avangardiste, nositelje novih ideja i posrednike s velikim europskim centrima, ali i tradicionaliste od uvjerenja ili prilagođene ukusima i imperativima naručitelja. U konačnici, autorica Tamara Bjažić Klarin postavlja odvažno pitanje: je li posrijedi prerada preuzetih modernističkih paradigmi – ili konstituiranje autentičnog modernizma? Izbjegavajući idealizaciju, ovaj inovativan i originalni znanstveni rad izlaže skrupuloznu selekciju „ikoničkih objekata“ kojima se zagrebački (i hrvatski) arhitekti ravnopravno upisuju u europsku i svjetsku arhitekturu, odnosno, njihovu povijest u drugoj polovini 20. stoljeća.“

-
Objavljivanje knjige potpomognuto je sredstvima Grada Zagreba, Ministarstva kulture RH, Ministarstva znanosti i obrazovanja RH i Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Cijena: 180.00 kn