Obavijesti
Izložba

Ars et virtus: Hrvatska – Mađarska

Ars et virtus: Hrvatska-Mađarska
– 800 godina zajedničke baštine

Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4, Zagreb
24. rujna – 22. studenoga 2020.

Povijesna zajednica Ugarske i Hrvatske jedna je od najdugovječnijih u Europi, a u osam stoljeća svoga postojanja iznjedrila je nebrojena djela slikarstva, kiparstva, arhitekture, književnosti, zlatarstva, tekstilne i obrtne umjetnosti te drugih oblika kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Velikim izložbenim projektom Ars et virtus: Hrvatska-Mađarska – 800 godina zajedničke baštine zagrebačke Galerije Klovićevi dvori u suradnji s Mađarskim nacionalnim muzejom u Budimpešti po prvi je puta pružen sintezni uvid u velike kulturne i povijesne likovno-umjetničke veze te raznoliko zajedničko naslijeđe dviju zemalja.

Izložba prikazuje najljepše umjetnine iz baštine mađarsko-hrvatskih veza u kronološkome rasponu od srednjega vijeka do 1918. godine. Početna vremenska odrednica srednjega vijeka je krunidba kralja Kolomana 1102. godine, čime je uspostavljena ugarsko-hrvatska personalna unija. Već su prva stoljeća te zajedničke prošlosti ostavila svoj trag i u hrvatskom povijesnom slikarstvu. Dio izložbe posvećen je renesansnim utjecajima, dok je u barokno doba štovanje ugarskih svetih kraljeva bilo prisutno u obje zemlje, što je prikazano primjerima ikonografskog programa te liturgijskih predmeta. Posebna cjelina posvećena je najprepoznatljivijoj od obitelji toga doba – Zrinskima – čija je aktivnost u duhu dvojnoga patriotizma ostavila je neizbrisiv trag u umjetnosti i kulturi obiju zemalja. U 18. i 19. stoljeću aristokratske i plemićke obitelji Feštetić, Erdődy, Batthyány, Drašković, Pejačević, Janković i druge imaju posjede u Hrvatskoj i Ugarskoj, gdje su kao naručitelji i mecene odigrali veliku ulogu u povijesti veza dvaju naroda na području umjetnosti i kulture.

U dualističko je doba, nakon Austro-ugarske nagodbe, 1868. godine definiran i državni odnos Ugarske i Hrvatske: Ugarska i Hrvatska-Slavonija su tako oformile državnu zajednicu unutar koje su Hrvati za svoju zemlju zasebno uspostavili političke predstavnike naroda. Uloga Rijeke kao prosperitetnog lučkog grada otvorenog prema svijetu bila je od iznimne važnosti. Mobilnost unutar dvije zemlje dobro prikazuju i putovanja plemstva. Od 17. stoljeća promatramo niz plemićkih obitelji hrvatskoga podrijetla koje su ostvarile značajnu političku karijeru u Ugarskoj, kao što su i mađarske aristokratske obitelji postale tvorcima zajedničkog kulturnog naslijeđa na tlu današnje Hrvatske.

Zahvaljujući Nagodbi, Hrvatska-Slavonija bila je samostalno zastupljena na velikim izložbama 1885. i 1896. godine namijenjenim prikazu gospodarskog, industrijskog i kulturnog napretka Ugarskoga Kraljevstva. Milenijska izložba u Budimpešti 1896. godine proslavila je tisuću godina od dolaska Mađara u Panonski bazen, a na toj su izložbi hrvatska umjetnost, gospodarstvo i znanost, u za to posebno projektiranim i dizajniranim samostalnim paviljonima, predstavljeni na najbolji mogući način, a napori učinjeni u tome pravcu trasirali su putove modernizacije na svim navedenim područjima. Slikarskim, kiparskim i arhitektonskim svjedocima ove kulminacije zaključuje se i izložba, i to remek-djelima najznačajnijih umjetnika razdoblja, napose slikama hrvatskog i mađarskog slikara Vlahe Bukovca i Mihálya Munkácsya čija su djela bila izlagana na spomenutoj izložbi.

Na tragu izložbe o vezama Zagreba i Beča, ova će izložba kao plod suradnje dviju nacionalnih muzejskih institucija te hrvatskih i mađarskih stručnjaka apostrofirati i revalorizirati dosadašnje poimanje hrvatsko-mađarskih međusobnih dodira i to ne samo na planu umjetnosti, već i kulture općenito. Stručni koncept izložbe potpisuju Marina Bagarić, Dragan Damjanović, Krisztina M. Lovas, László Szende i Petra Vugrinec. Uz Borisa Dundovića, arhitekta i stručnog suradnika Instituta za povijest umjetnosti, koautori izložbe su Darija Alujević, Dubravka Botica, Vanja Brdar Mustapić, Marina Bregovac-Pisk, Miljenko Jurković, Damir Karbić, Marija Karbić, Arijana Koprčina, Julija Lozzi Barković, Branko Ostajmer, Géza Pálffy, Katalin Pásztor, Szabolcs Serfőző, Róbert József Szvitek, Dinko Šokčević, Danko Šourek i Nataša Štefanec.

Izložba je nastala u koprodukciji Galerije Klovićevi dvori i Mađarskoga nacionalnog muzeja na inicijativu Ministarstva kulture Republike Hrvatske u prigodi predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020 godine. Svečano otvorenje izložbe u Galeriji Klovićevi dvori održat će se 24. rujna, a od 25. rujna do 22. studenoga izložba će biti otvorena za javnost. Otvorenje izložbe u Mađarskom nacionalnom muzeju u Budimpešti planirano je za 16. prosinca 2020., a predviđeno trajanje je do 15. ožujka 2021. godine.

Više informacija o izložbi ovdje.

-
Kontakt: Boris Dundović

Vaša narudžba

Pregledajte košaricu

U ovoj rubrici

NovostiObavijesti