O arhivima

Arhivi, donacije i ostavštine su zbirke arhivskog i registraturnog gradiva osobnih fondova, a obuhvaćaju gradivo iz ostavština uglednih znanstvenika, povjesničara umjetnosti i istraživača koji su bili zaposlenici i suradnici Instituta, ili su njihove ostavštine darovnim ugovorom predane Institutu na pohranu, zaštitu, obradu i upravljanje.

Gradivo svake zbirke razlikuje se po tipu (bibliotečno gradivo, rukopisi, koncepti i bilješke, korespondencije, fotografsko, planotečno, hemerotečno, arhivsko gradivo i sl.), opsegu, strukturi i vremenu nastanka (većinom tijekom 20. stoljeća). Neke zbirke nisu cjelovite jer dio gradiva pripada obitelji ili je pohranjen u nekoj drugoj baštinskoj ustanovi.

Za obradu i zaštitu bibliotečnog gradiva iz ostavština skrbi knjižnična služba Instituta. Jedinice posebnih knjižničnih zbirki arhiva djelomično su pretražive u online katalogu Knjižnice Instituta.

Pojedini osobni fondovi tek su u procesu osnivanja, a odnose se na ugledne znanstvenike, emerituse i zaslužne znanstvenike Instituta (Željka Čorak, Tonko Maroević, Ivanka Reberski). Najveći dio tih arhiva čine bogate i usko specijalizirane osobne biblioteke, dijelom obrađene u knjižničnom fondu Instituta.

U Institutu su pohranjene i manje cjeline iz ostavština Sene Sekulić Gvozdanović, Nade Vrkljan Križić, Tihomila Stahuljaka i Silvija Čika Bonačija (Bonaccija).

Procesi stručne obrade, sistematizacije, katalogizacije, zaštite i prezentacije gradiva vode se prema Pravilniku o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva Instituta za povijest umjetnosti (2008.). U sve procese rada na gradivu zbirki uz stručne suradnike uključeni su znanstvenici i suradnici Instituta kojima je gradivo pojedinih zbirki neophodno za vlastiti znanstveno-istraživački rad.

Zbirke osobnih fondova predstavljaju značajni istraživački resurs za pojedine dionice hrvatske povijesti umjetnosti, arhitekture i graditeljske baštine, teorije umjetnosti i likovne kritike te srodnih polja.