Slikarstvo, kiparstvo i umjetnički obrt 16. – 19. st.

U fokusu istraživača je hrvatska umjetnička baština i njezine likovne značajke, povijesni i umjetnički kontekst određen vremenom i mjestom njezina nastanka, okolnostima narudžbe i namjenom, iz čega proizlaze i na njoj utemeljena teorijska razmatranja.

Opseg istraživanja obuhvaćen djelokrugom pojedinih znanstvenika je širok, a glavna područja su:

  • povijest europske i hrvatske grafike i knjižne ilustracije u razdoblju ranoga novoga vijeka (1400.–1700.), povijest hrvatske grafike 19. i ranog 20. stoljeća, razdoblje kasnog srednjeg vijeka i renesanse u Hrvatskoj i Europi, povijest i teorija povijesti umjetnosti, povijest knjige i vizualnih medija (dr. sc. Milan Pelc); 
  • umjetnost (slikarstvo, skulptura, arhitektura i umjetnički obrt) od 15. do 20. stoljeća u Jadranskoj Hrvatskoj (akademik Radoslav Tomić);
  • umjetnost od 16. do 18. stoljeća u Jadranskoj Hrvatskoj (dr. sc. Daniel Premerl);
  • likovna umjetnost baroknog razdoblja u kontinentalnoj Hrvatskoj, s naglaskom na baroknom slikarstvu srednjoeuropskog kulturno-umjetničkog kruga (dr. sc. Mirjana Repanić-Braun);
  • oltari i skulptura od 17. do 19. stoljeća u Istri i sjevernoj Hrvatskoj (dr. sc. Vlasta Zajec);
  • hrvatska umjetnost u razdoblju 19. i prve polovine 20. stoljeća, s naglaskom na poveznicama s umjetnošću Srednje Europe (dr. sc. Irena Kraševac).

Metodološki se istraživački rad znanstvenika temelji na fundamentalnim terenskim i arhivskim istraživanjima, komparativnim istraživanjima i povijesnoumjetničkoj interpretaciji, a rezultati rada objavljuju se u znanstvenim publikacijama, časopisima, knjigama, katalozima tematskih izložbi i zbornicima te iznose na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima i javnim predavanjima u zemlji i inozemstvu.

Pojedini istraživači uključeni su ili su bili uključeni u visokoškolsku nastavu na svim stupnjevima, od preddiplomskog do poslijediplomskog studija povijesti umjetnosti na većini hrvatskih sveučilišta – Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Zadru i Splitu – a važna sastavnica njihova rada je i mentorska djelatnost u sklopu doktorskih studija na odsjecima za povijest umjetnosti.

Rad istraživača u sklopu jedinice za slikarstvo, kiparstvo i umjetnički obrt od 16. do 19. stoljeća rezultira također autorskim izložbama, izradom konzervatorskih smjernica, suradnjom s restauratorskim radionicama i međunarodnom suradnjom. Doprinos izvrsnosti i razvitku discipline povijesti umjetnosti pružaju kao članovi najviše hrvatska znanstvene i umjetničke institucije HAZU (akademik Radoslav Tomić), kao recenzenti domaćih i stranih istraživačkih projekata, recenzenti znanstvenih i stručnih članaka i knjiga, kao urednici i članovi uredničkih savjeta domaćih i stranih časopisa.

Rad znanstvene jedinice odvija se u okviru redovite djelatnosti Instituta i u sklopu sljedećih aktualnih istraživačkih projekata:

Istraživači