Socijalistička Jugoslavija – „izvoznik“ znanja u zemlje Globalnog juga
U Udruženju hrvatskih arhitekata (Trg bana Josipa Jelačića 3, Zagreb) u petak 15. rujna 2023. godine s početkom u 10:00 sati održava se međunarodna radionica „Socijalistička Jugoslavija – 'izvoznik' visokog obrazovanja i suvremenih tehnologija građenja u zemlje Globalnog juga“, koja je dio završne konferencije HRZZ projekta Modeli i prakse globalne i kulturne razmjene i pokret nesvrstanih zemalja: istraživanja prostorno-vremenske kulturne dinamike.
-
U socijalističkoj Jugoslaviji, utemeljenoj na ideji bratstva i jedinstva, odnosno solidarnosti svih njezinih naroda i narodnosti, „izvoz“ znanja u polju arhitekture, prostornog planiranja i građenja odvijao se na nacionalnoj, a od 1950-ih godina i na međunarodnoj razini – prvo u zemlje Bliskoga Istoka, a zatim i Afrike i Azije u čemu je ključnu ulogu od 1960-ih godina imao Pokret nesvrstanih. „Izvoz“ u zemlje Globalnog juga imao je dvojaku ulogu. Uz privređivanje deviznih sredstava angažmanom jugoslavenskih građevnih poduzeća, trebao je doprinijeti i jačanju lokalnih resursa, stručnjaka i tehnologija, što je bio i osnovni preduvjet njihove samoodrživosti i osamostaljivanja od dotadašnjih kolonijalnih metropola. Na pomoć, stipendije i donacije projekata, građevinskog materijala, ali i tehnologija, Jugoslaviju je obvezivalo slično povijesno iskustvo revolucionarne borbe protiv tuđinskih vlasti i njihove eksploatacije, ali i izdašna tehnička pomoć, koju je primala kroz programe Ujedinjenih naroda i bilateralne međudržavne ugovore. Cilj radionice je na primjeru recentnih istraživanja primjene beogradskog montažnog sustava IMS Žeželj na Kubi i školovanja etiopskih stručnjaka u Jugoslaviji sagledati ovu dvojaku ulogu „izvoza“ znanja u zemlje Globalnog juga.
10:00 UVODNA RIJEČ
Ljiljana Kolešnik i Tamara Bjažić Klarin, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
10:15 PROJEKCIJA FILMA
IMS Žeželj. Sistem montažnog građenja na Kubi
Centar za naučnoistraživački film, Beograd; montaža Živko Nikolić, snimatelj Hector Chirino, tekst dipl. ing. Radovan Dimitrijević, scenarij i režija dipl. ing. Branimir Grujić. Suradnja u realizaciji: Instituto de viviendas Cuba, Institut za ispitivanje materijala SR Srbije, Audiovisuales de la Universidad de la Habana
Trajanje: 9.40 min
10:30 PREDAVANJE
Jelica Jovanović, nezavisna istraživačica, Beograd
Prefabrikacija solidarnosti: Sistem IMS Žeželj na Kubi
Nakon razornog uragana Alma koji je pogodio Kubu 1966. godine Jugoslavija je u okviru solidarne tehničke pomoći poslala jednu tvornicu IMS Žeželj montažnog sustava prefabrikacije, kapaciteta od 1.500 stanova godišnje, izgrađenu u Santiagu de Cuba. U tom trenutku sustav IMS Žeželj je u upotrebi u Jugoslaviji tek osam godina, ali već je korišten u izgradnji eksperimentalnih stambenih blokova u Novom Beogradu, a u tijeku je i izgradnja brojnih naselja širom Jugoslavije. Autori sustava upravo tada razmatraju i načine plasmana na inozemnom tržištu. Kubanski građevinski sektor je pak 1964. godine krenuo put intenzivnije industrijalizacije stanogradnje koja podrazumijeva upotrebu prefabrikacije i montažnog načina građenja, nakon što je iz Sovjetskog saveza stigla donacija u obliku visokomehanizirane tvornice za montažni sustav teških panela.
Uslijed specifičnih političkih prilika, kubanski razvoj građevinskog sektora sličan je razvoju jugoslavenskog nakon Drugog svjetskog rata, što znači da industrijalizacija građenja poprima slične organizacione i produkcijske oblike: velika zastupljenost obrta, rad s malim i lakim elementima s kojima je moguće ručno manipulirati, proizvodnja u malim serijama, multisistemski pristup, hibridizacija i orijentacija prema radu s otvorenim konstruktivnim sustavima. Temeljem navedenog sustav IMS Žeželj je na Kubi naišao na izuzetan prijem. Već 1967. godine je potpisan ugovor o izvedbi eksperimentalne stambene zgrade u Havani primjenom montažnog sustava IMS Žeželj, a sustav je ustupljen bez naknade temeljem licence i autorskih prava. Do 1990. godine na Kubi je izgrađeno ukupno osam tvornica ukupnog kapaciteta od 7.000 stanova godišnje, od toga tri uvezene iz Jugoslavije i pet nacionalnih. U svakom većem gradu Kube je izgrađeno po nekoliko objekata, a sistem je s Kube izvezen i u Angolu u okviru solidarne tehničke pomoći nakon stjecanja nezavisnosti. Predavanje će se osvrnuti na mehanizme navedenih tehničkih pomoći i razmjena, njihov razvoj i promjene tijekom godina i desetljeća, kao i kontekste i materijalnu osnovu njihovog nastanka i realizacije.
Izloženi materijal dio je istraživačkog projekta The technology of Non-aligned solidarity: the IMS Žeželj system and the Global South, istraživačkog tima: Jelica Jovanović (doktorandica na Tehničkom Sveučilištu u Beču, Austrija), Vladimir Kulić (redovni profesor, Iowa State University, SAD), Vesna Pavlović (redovni profesor, Vanderbilt University, SAD) i Fredo Rivera (izvanredni profesor, Grinnell College, SAD).
-
Jelica Jovanović, arhitektica i povjesničarka arhitekture te doktorandica na Tehničkom Sveučilištu u Beču. Članica je udruženja Grupa arhitekata, Docomomo Srbija, ICOMOS Srbija, Društva konzervatora Srbije i međunarodne organizacije As you go. Članica je regionalnih projekata-platformi Nedovršene modernizacije i (Ne)primereni spomenici i koautorica projekata Letnja škola arhitekture u Baču i Rogljevu i Arhiva modernizma. Članica je kustoskog savjetodavnog odbora Muzeja moderne umetnosti u New Yorku (MOMA) za izložbu Prema konkretnoj utopiji: arhitektura u Jugoslaviji 1948. – 1980. (2018./2019.). Koautorica je publikacije Bogdan Bogdanović Biblioteka Beograd: an Architect's Library (Salzburg, 2019.) i urednica Atlasa tipologije (Društvo arhitekata Beograda – Docomomo Srbija, 2021.) i Registra moderne arhitekture i urbanizma u Srbiji 1945-1990. (Društvo arhitekata Beograda – Docomomo Srbija, 2018.).
11:15–11:30 PAUZA
11:30 PREDAVANJE
Mojca Smode Cvitanović, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
Etiopski arhitekti – jugoslavenski stipendisti
Usporedno s utvrđivanjem novih smjerova vanjske politike socijalističke Jugoslavije, u geopolitičkim relacijama koje će se tijekom narednih godina okupiti unutar koncepcije Trećega svijeta, već početkom 1950-ih dolazi do evidentnog broja stranih studenata na jugoslavenskim sveučilištima. Broj studenata iz zemalja u razvoju značajno se povećava početkom 1960-ih, kada velik broj afričkih država stječe nezavisnost. Tijekom vremena su se mijenjali oblici stipendiranja, broj i struktura stipendista, njihov etnički sastav te ustanove i forme njihova obrazovanja, a u odvijanju kako stručnih tako i društvenih aspekata njihova boravka u Jugoslaviji bile su uključene brojne organizacije. Programi stipendiranja istovremeno su razmatrani kao bitna sastavnica jugoslavenske vanjske politike.
Istraživanje u fokus postavlja disciplinu arhitekture, odnosno specifičnu prirodu diseminacije znanja stečenog kroz obrazovanje arhitekata na jugoslavenskim visokoškolskim ustanovama. Pitanje refleksija takvog obrazovanja postavlja se u domeni modaliteta djelovanja i projektantskih pristupa odnosno prostorno-urbanih aspekata aktualiziranih kroz djelovanje jugoslavenskih stipendista, u konkretnome slučaju trojice etiopskih arhitekata. Zewde Teklu, diplomant Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, politički aktivan već kao student, tijekom 1980-ih je godina obnašao dužnost gradonačelnika Addis Abebe. Beza Geshaw, diplomant Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, protagonist je respektabilne projektantske prakse koja među ostalim uključuje autorstvo zgrade Nacionalnog muzeja Etiopije. Solomon Kassa, diplomant Arhitektonskog fakulteta u Skoplju, ostvario je akademsku karijeru uvaženog nastavnika Sveučilišta u Addis Abebi obrazujući generacije etiopskih arhitekata. Konačno, cilj je istraživanja razotkriti širi kontekst njihovog djelovanja te ispitati šire dosege njihovih utjecaja.
-
Mojca Smode Cvitanović docentica je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje, od 2008. godine, sudjeluje u nastavi urbanističkih, teorijskih i projektantskih kolegija. Suradnica je znanstveno-istraživačkog projekta Atlas hrvatske arhitekture XX. stoljeća. Kontinuirano istraživanje s fokusom na teme transfera struke i međunarodne diseminacije znanja u domeni arhitektonske profesije do sada je rezultiralo nizom objavljenih radova. Njegova saznanja recentno su prezentirana izložbom „Baština međunarodne suradnje: Afrički i azijski radovi hrvatskih arhitekata“ (s Marina Smokvina), postavljenom u Zagrebu, Zadru i Sarajevu.
-
Nakon održanih predavanja uslijedit će panel razgovor sa sudionicima radionice i suradnicima istraživačkog projekta.
-
Radionica se provodi u sklopu bilateralnog hrvatsko-slovenskog znanstveno-istraživačkog prjekta Models and Practices of Global Cultural Exchange and the Non-aligned Movement: Research in the Spatio-Temporal Cultural Dynamics (IPS2020-01-3992), koji se provodi uz financijsku podršku Hrvatske zaklade za znanost.