Od Školskog foruma do Muzeja Mimara

Predavanje dr. sc. Katarine Horvat-Levaj i dr. sc. Ane Šverko „Od Školskog foruma do Muzeja Mimara: transformacije, potres, perspektive“ održat će se u srijedu, 21. veljače 2024., u 17 sati u Etnografskome muzeju (Trg Mažuranića 14). Predavanje se održava u sklopu izložbe Muzej Mimara – Obnova.

Školski forum podignut prema projektu Atelijera Ludwiga i Hülssnera realizirani je dio „zagrebačkog foruma“ koji je planirao Izidor Kršnjavi tijekom svojega mandata predstojnika Vladina Odjela za bogoštovlje i nastavu (1891.–1896.). Njegova je vizija bila da se na neurbaniziranom području između Savske ceste na istoku, današnje Ulice Izidora Kršnjavoga (bivše Vojničke ceste) na jugu, Klaićeve (produžene Kukovićeve) na sjeveru te Kačićeve ulice na zapadu izgradi novi reprezentativni trg na kojem bi bile zgrade sa sjedištima važnih obrazovnih i kulturnih institucija, Školski i Muzejski forum. Uz zgrade srednjih škola bile su dakle predviđene muzejske ustanove, novi glazbeni zavod i crkva sv. Blaža.

U prvom dijelu izlaganja dr. sc. Ana Šverko će prikazati proces transformacije nekadašnjeg središnjeg krila školskog kompleksa u prostor za smještaj zbirke umjetnina Ante Topića Mimare 1987. godine, izvedene prema projektu arhitektonskog tima Matije Salaja, Mihajla Kranjca, Ive Piteše i Berislava Šerbetića u suradnji s kustosima Ladom Ratković i Tugomirom Lukšićem. Skrenut će pritom pozornost na kontekst, formu i funkciju zapadne, unutrašnje fasade Školskog foruma i općenito današnji izgled unutrašnjosti bloka „zagrebačkog foruma“, u usporedbi s prvotnim zamislima Izidora Kršnjavog. Prikazat će potom u osnovnim crtama oštećenja koja je ova zgrada pretrpjela u potresima tijekom 2020. godine, nakon čega je zatvorena za javnost.

U drugom dijelu izlaganja dr. sc. Katarina Horvat-Levaj predstavit će rezultate istraživanja i restauratorskih sondiranja na temelju kojih su predložena tri scenarija buduće obnove. Slijedom analize arhitektonskih obilježja i tijeka gradnje te valorizacije dviju dominantnih faza: izvornog projekta Ludwiga i Hülssnera izvedenog pod paskom Izidora Kršnjavog, te projekta prenamjene u Muzej Mimara, donesen je prijedlog konzervatorskih smjernica, čije je osnovno načelo poštovanje obiju dominantnih visokokvalitetnih faza gradnje. U tom kontekstu moguća su tri pristupa prezentaciji: naglasak na prvoj, historicističkoj fazi, naglasak na drugoj fazi te njihova kombinacija. Te se varijante obnove odnose samo na najreprezentativnije dijelove interijera – vestibul, atrij, stubišta i svečanu dvoranu, te na pročelja, dok bi izložbene dvorane i dalje ostale do daljnjega u postojećem stanju i funkciji.

-
Predavanje je rezultat rada na HRZZ projektu Arhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.–1940.

-
Kontakti:
Ana Šverko
Katarina Horvat-Levaj

#ARHZAG