In memoriam: Ljiljana Kolešnik (1959.–2026.)

S dubokim žaljenjem i tugom primili smo vijest, koju dijelimo sa znanstvenom, akademskom i kulturnom javnosti, da je u petak 23. listopada 2026. godine preminula dr. sc. Ljiljana Kolešnik, zaslužna znanstvenica i dugogodišnja djelatnica Instituta za povijest umjetnosti.

Odlaskom Ljiljane Kolešnik hrvatska povijest umjetnosti izgubila je jednu od svojih najistaknutijih, inovativno i metodološki najhrabrijih znanstvenica. Njezin znanstveni opus trajno je obilježio istraživanje moderne i suvremene umjetnosti druge polovice 20. stoljeća, vizualne kulture te kulturalnih i rodnih studija u Hrvatskoj, Srednjoj i Istočnoj Europi. Bila je autorica brojnih znanstvenih radova, više autorskih i uredničkih knjiga, autorica istaknutih izložbenih projekata, urednica utjecajnih zbornika te prevoditeljica na hrvatski jezik mnogih ključnih teorijskih tekstova.

Nakon što je diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost te magistrirala u polju muzeologije, doktorirala je 2000. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Radovana Ivančevića. Tijekom dugogodišnjeg rada na Institutu vodila je ključne nacionalne i međunarodne projekte – od istaknutog izložbenog projekta Socijalizam i modernost: umjetnost, kultura, politika 1950.–1974. do značajnih epistemološki i metodološki inovativnih istraživačkih projekata, poput projekata ARTNET i Glob_Exchange.

Bila je istinska pionirka digitalne povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i regiji, neumorno promičući primjenu računalnih metoda i digitalnih alata, mrežne analize i vizualizacije podataka u humanističkim znanostima. Osmislila je i sa suradnicima utemeljila inovativni informacijski sustav VANIS (Visual Artists Networks Information System). Također, pokrenula je Regionalni centar za umjetnost, kulturu i nove medije pri Institutu, preispitujući uvriježene interpretativne modele temeljene na odnosu središta i periferije te uvodeći razmatranja u okviru koncepta horizontalne povijesti umjetnosti, što je otvorilo nove disciplinarne horizonte generacijama istraživača.

Uz neumoran istraživački rad Ljiljana Kolešnik ostvarila je i izniman doprinos u visokom obrazovanju. Svoja je znanja prenosila studentima na prijediplomskim, diplomskim i doktorskim studijima na sveučilištima u Zagrebu, Zadru, Splitu i Sarajevu. Odgojila je i usmjeravala niz mlađih kolegica i kolega, uvodeći ih u suvremene teorijske prakse, metodologiju istraživanja i propulzivno polje digitalne povijesti umjetnosti.

Aktivno je sudjelovala u oblikovanju stručne zajednice kao članica brojnih prestižnih međunarodnih stručnih i znanstvenih udruženja te uredništava znanstvenih časopisa.

U sredini koja se često povodi za kanonskim obrascima, Ljiljana Kolešnik ostala je nepokolebljivo svoja – izrazito radoznala, često nepredvidiva i u mnogim područjima korak ispred vlastite discipline. Mnogi će je pamtiti po tome što nikoga nije ostavljala ravnodušnim, a ponajviše po tome što je svojim radom branila kritičku misao i druge beskompromisno učila kritički misliti.

U ime svih djelatnika u Institutu za povijest umjetnosti, izražavamo najdublju sućut obitelji, prijateljima, kolegama i studentima koji su imali čast poznavati ju i s njom surađivati. Njezina intelektualna hrabrost i kritički duh ostaju trajna baština našeg Instituta.