dr. sc. Jagoda Marković
Jagoda Marković rođena je 1947. godine u Zagrebu gdje je maturirala i diplomirala povijesti umjetnosti i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu (1972). Od 1973. godine u zvanju stručnog suradnika bila je zaposlena u odjelu za dokumentaciju Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
Studijska obrada stručnih i znanstvenih radova dr. Ljube Karamana pohranjenih u arhivu Instituta rezultirala je 1979. godine magistarskim radom „Biobibliografska studija Ljube Karamana“ (mentor prof. dr. Milan Prelog). Na prijedlog komisije Znanstvenog vijeća Centra za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu 1980. godine stječe zvanje znanstvenog asistenta. Akademski stupanj doktora humanističkih znanosti stječe disertacijom „Urbanistička transformacija Šibenika 1860.‒1918.“ (mentor: prof. dr. Radovan Ivančević), obranjenom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1999. godine.
U okviru znanstvenog programa matične institucije sudjelovala je u istraživanjima i sustavnoj obradi prostorne organizacije niza povijesnih naselja te je bila suradnica na projektu „Graditeljska baština 19. i 20. stoljeća“ (voditeljica: dr. sc. Darja Radović Mahečić).
Bibliografija (izbor)
Analiza sjeveroistočnog dijela povijesne jezgre Šibenika, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 11, 1987., 5-29 (s Biserkom Tadić i Katarinom Horvat-Levaj).
Arhiv Karaman – poticaj za istraživanja, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 11, 1987., 206-207.
Šibenik bez duše: Povodom najnovijih zahvata u obalnom dijelu povijesne jezgre, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 14, 1990., 198-201.
Povijesnoumjetničke bilješke o Otočcu, u: General Nikola Maštrović, život i djelo jednog hrvatskog časnika, Erasmus, Zagreb, 1996., 141-145.
Urbanistički razvoj Ludbrega, u: Ludbreg, Ludbreška Podravina, Umjetnička topografija Hrvatske, knj. 3, IPU, Zagreb, 1997., 71-79.
Šibenik, jugoistočno pročelje grada: projekt XIX. stoljeća i njegova sudbina u XX. stoljeću, u povodu „obnove“ šibenskog perivoja, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 21, 1997., 127-141.
Paleoindustrijska era u razvoju grada Šibenika, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 23, 1999., 149-162.
Povijesna slika otoka Žirja, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 24, 1999., 23-34.
Posljednja etapa urbane kulture Šibenika, u: Mogućnosti, 10/12, 2000., 81-89.
O tragovima ladanja na šibenskom području, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 25, 2000., 151-158.
Šibenska Gospa van grada, u: Sedam stoljeća Šibenske biskupije, zbornik radova znanstvenog skupa Šibenska biskupija od 1298. do 1998., Šibenik, 2001., 907-917.
Dva nepoznata crteža šibenske obale iz prve polovice 17. stoljeća, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 27, 2003., 145-155 (s D. Zelićem).
Urbanistički razvoj gradova jadranske Hrvatske u 19. stoljeću, u: Zbornik 1. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, IPU, Zagreb, 2004., 127-136.
Pula – K. u. K. slika grada, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 30, 2006., 215-228.
Šibenik u doba modernizacije, edicija „Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti“, knj. 33, Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb – Šibenik, Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“, 2009.