Paolo Mofardin

Biografija

Paolo Mofardin (Rovinj, 1983.) zaposlen kao fotograf i fotolaborant u Institutu za povijest umjetnosti od 2008. godine. Primarno sudjeluje u terenskim istraživanjima i dokumentiranju zatečenog stanja graditeljskog nasljeđa i pokretnih kulturnih dobara u Hrvatskoj (preko 200 lokaliteta) i inozemstvu (oko 70 lokaliteta). Suradnik je u provedbi projekata i znanstveno-istraživačkog programa Instituta. Majstorski ispit za fotografa položio je 2016. godine.

Od 2020. godine uključen u intenzivan rad Instituta u izradi multidisciplinarnog Programa cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Zagreba, u vidu terenskih fotografskih snimanja te pripreme konzervatorskih elaborata obnove pojedinačnih objekata i graditeljskih sklopova. Od 2023. glavni je fotograf snimatelj u projektu izrade konzervatorskih podloga nove generacije, koje za nekoliko grupa gradova izrađuje Institut za povijest umjetnosti u koordinaciji s nadležnim konzervatorima i ostalim javnim tijelima (naručitelj: Ministarstvo kulture i medija RH, NPOO).

Kao snimatelj, u suradnji s Jovanom Kliskom, sudjelovao u pripremi dokumentarnih filmova o konzervatorsko-restauratorskim radovima na objektima Novih tendencija („O umjetničkim objektima iznutra“, MSU, 2011.) i umjetničkim djelima Miroslava Šuteja (MSU, 2013.) te filma „Baština u fokusu – 50 godina Instituta za povijest umjetnosti“ (IPU, 2011.).

Područja interesa su: fotografija graditeljskog nasljeđa i povijesnih naselja te standardi fotografskog dokumentiranja i prezentacije kulturne baštine.

Kao autor i suradnik sudjelovao je u pripremi opsežnih izdavačkih projekata Instituta:

• Katarina Horvat-Levaj (ur.), Požeška katedrala, Požeška biskupija – Institut za povijest umjetnosti – ArTresor naklada, Zagreb – Požega, 2022.
• Radoslav Tomić, Znakovi identiteta. Sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovačkoj Republici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2021.
• Emilio Marin, Katarina Horvat-Levaj (ur.), Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici, Hrvatsko katoličko sveučilište, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2021.
• Tamara Bjažić Klarin, Za novi, ljepši Zagreb! – arhitektonski i urbanistički natječaji međuratnog Zagreba, 1918.–1941., Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2020.
• Margareta Turkalj Podmanicki, Barokna sakralna arhitektura Đakovačko-osječke nadbiskupije, ArTresor naklada – Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2018.
• Milan Pelc, Minijature u misalima zagrebačkoga biskupa Jurja od Topuskog, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb – Sisačka biskupija, Sisak, 2018. (hrvatsko i englesko izdanje)
• Katarina Horvat-Levaj (ur.), Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku, Institut za povijest umjetnosti, 2017. (hrvatsko i englesko izdanje)
• Katarina Horvat Levaj, Barokna arhitektura, edicija Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2015.
• Katarina Horvat Levaj et al., Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku, Gradska župa Gospe Velike, Dubrovnik – Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2014. (hrvatsko i englesko izdanje)
• Marija Stagličić, Graditeljstvo Zadra od klasicizma do secesije, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2013.
• Ljiljana Kolešnik (ur.), Socijalizam i modernost: umjetnost, kultura, politika 1950.–1974., Institut za povijest umjetnosti – Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 2012.