dr. sc. Petar Prelog
Biografija
Rođen 1972. u Zagrebu. Diplomirao povijest umjetnosti i povijest (1998.), magistrirao (2002.) te doktorirao (2006.) povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1998. zaposlen je u Institutu za povijest umjetnosti, gdje radi na radnom mjestu višega znanstvenog suradnika. U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 2021. U okviru znanstvenoistraživačkog programa Instituta obrađivao je teme vezane uz povijest hrvatske umjetnosti 20. stoljeća i bio suradnik na više znanstvenoistraživačkih i stručnih projekata. Autor je brojnih tekstova objavljenih u knjigama, znanstvenoj i stručnoj periodici te urednik više monografija i zbornika. Sudjelovao je na nizu domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, a autorski potpisuje nekoliko monografskih i problemskih izložaba.
Bio je član uredništava znanstvenih i stručnih časopisa (Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Život umjetnosti, Kvartal), a od 2021. glavni je urednik stručnog časopisa Kvartal. Predsjednik je izdavačkog savjeta znanstvenog časopisa Zbornik Seminara za studije moderne umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Organizirao je nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Recenzirao je više desetaka znanstvenih radova za domaće i međunarodne znanstvene časopise (Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Život umjetnosti, Peristil, Ars Adriatica, Kaj, Anali Galerije Antuna Augustinčića, Libellarium, Poznańskie Studia Slawistyczne) te veći broj znanstvenih monografija i zbornika. Kao autor, suradnik i recenzent surađivao je s mnogim muzejskim, galerijskim i drugim ustanovama u kulturi širom Hrvatske i u inozemstvu. Kao vanjski suradnik sudjelovao je u izvođenju preddiplomske nastave na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (2007/2008. i 2008/2009.) i Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2009/2010.), poslijediplomske nastave na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2013.) i Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani (2012./2013) te poslijediplomske mentorske nastave na Poslijediplomskom studiju „Humanističke znanosti“ Sveučilišta u Zadru (2015.–2019.). Bio je član više povjerenstava za obranu doktorskih radova na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilištu u Zadru i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Bio je mentor dvjema kandidatkinjama koje su doktorirale na doktorskim studijima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru.
Od 2006. do 2010. bio je član Upravnog odbora, a od 2010. do 2014. dopredsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske. Od 2022. iznova je član Upravnog odbora toga Društva. Od 2010. član je Povjerenstva za izbor motiva te grafičkih i likovnih rješenja poštanskih maraka Republike Hrvatske. Od 2013. do 2019. bio je član Upravnog vijeća Instituta za povijest umjetnosti kao predstavnik zaposlenika. Od 2020. predsjednik je Znanstvenog vijeća Instituta za povijest umjetnosti.
Dobitnik je Državne nagrade za znanost za 2018. godinu za autorsku knjigu Hrvatska moderna umjetnost i nacionalni identitet (IPU, Zagreb, 2018.). Autor je izložbene koncepcije i voditelj autorskog tima izložbe Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929.–1935. (Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2019.–2020.), nagrađene Poveljom Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za unapređenje i promicanje povijesti umjetnosti za 2019. godinu. Dobitnik je Priznanja Izidora Cankara za 2021. kao dio međunarodnog autorskog tima monografije On the Brink: The Visual Arts in the Kingdom of Yugoslavia (1929–1941). Član je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i počasni član Studijske sekcije Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti – ULUPUH. Znanstveni interes fokusirao je na teme vezane uz hrvatsko moderno slikarstvo u srednjoeuropskom kontekstu, reflekse povijesnih avangardi u hrvatskoj umjetnosti, odnos moderne umjetnosti i nacionalnog identiteta, geografiju umjetnosti te povijest povijesti umjetnosti.
Projekti
2019.–2023. Tumačenja modernizma – povijest umjetnosti i hrvatska moderna umjetnost, projekt ustanove – voditelj
2019.–2023. Hrvatska umjetnost i društvo od 1930-ih do 1970-ih, projekt ustanove – voditelj
2014.–2018. ARTNET – Modern and Contemporary Artist Networks, Art Groups and Art Associations – Organisation and Communication Models of Collaborative Art Practices in the 20th and 21st Century Art (voditeljica dr. sc. Ljiljana Kolešnik), Hrvatska zaklada za znanost – suradnik
2014.–2015. Njemačko-hrvatske umjetničke veze kao dio internacionalnih umjetničkih mreža 20. stoljeća (voditeljica dr. sc. Ljiljana Kolešnik), bilateralni projekt Hrvatska – Njemačka, DAAD – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – suradnik
2013.–2015. Pariška likovna scena i hrvatska moderna umjetnost (voditeljica dr. sc. Ljiljana Kolešnik), Ministarstvo kulture Republike Hrvatske – suradnik
2007.–2013. Modernost, modernizam i postmodernizam u hrvatskoj umjetnosti 20. st (voditelji dr. sc. Tonko Maroević i dr. sc. Ljiljana Kolešnik), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – suradnik
2002.–2006. Tendencije i pojave u likovnoj umjetnosti od kraja 19. do 21. st. (voditeljica dr. sc. Ivanka Reberski), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – suradnik
1999.–2002. Slikarstvo i kiparstvo od 16. do 20. st. (voditeljica dr. sc. Ivanka Reberski), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – suradnik
1998.–1999. Arhitektura i urbanizam 19. i 20. st. (voditeljica dr. sc. Željka Čorak), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – suradnik
Bibliografija (izbor)
Magistarski rad
Slikarstvo Proljetnog salona, rukopis, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002.
Doktorska disertacija
Slikarstvo Udruženja umjetnika Zemlja i nacionalni likovni izraz, rukopis, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2006.
Knjige
Hrvatska moderna umjetnost i nacionalni identitet, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2018., 332 str.
Moderna umjetnost u Hrvatskoj 1898.–1975., prir. Ljiljana Kolešnik i Petar Prelog, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2012., 452 str. (mrežno izdanje)
Irena Kraševac, Petar Prelog, Ljiljana Kolešnik, Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu i hrvatsko slikarstvo / Die Akademie der Bildenden Künste in München und die kroatische Malerei, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2008., 160 str.
Proljetni salon 1916–1928. / The Spring Salon 1916–1928, Umjetnički paviljon, Zagreb, 2007., 124 str.
Matko Vekić, Fraktura, Zaprešić, 2005., 212 str.
Znanstveni radovi u periodici, knjigama i zbornicima
Prilog tumačenju „Problema umjetnosti kolektiva” Krste Hegedušića, Ars Adriatica, 12, 2022, 101-112.
In Pursuit of National Identity. Croatian Modern Art before and after the Great War, u: Nationalism and Cosmopolitanism in the Avant-Garde and Modernism. The Impact of the First World War, ur. Lidia Gluichowska i Vojtech Lahoda, Artefactum – Karolinum Press, Prague, 2022., 438-458.
Udruženje umjetnika Zemlja: od društvene angažiranosti do kulturnog nacionalizma, Zbornik Seminara za studije moderne umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu, 18, 2022., 7-32.
"Između izazova elastičnosti i napasti strogosti": bilješka-dvije o povijesnoumjetničkom opusu Tonka Maroevića, u: Riznica riječi Tonka Maroevića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, ur. Tamara Ilić Olujić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb, 2022., 7-11.
Udruženje umjetnika Zemlja i časopis Danas (1934.), u: Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovensakom kontekstu: 1918-1941., ur. Aleksandar Kadijević i Aleksandra Ilijevski, Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za istoriju umetnosti, Beograd, 2021., 286-291.
Zenit i hrvatska umjetnost dvadesetih godina: nekoliko aspekata ustrajnog antagonizma, u: Sto godina časopisa Zenit. 1921-1926-2021, ur. Bojan Jović i Irina Subotić, Galerija Rima – Institut za umetnost i književnost, Beograd, 2021., 189-203.
Prilog nadrealističkom opusu Željka Hegedušića – slika Kompozicija (oko 1935.), Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 44/1, 2020., 163-174.
Udruženje umjetnika Zemlja: od društvene angažiranosti do kulturnog nacionalizma, u: Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929.–1935., ur. Danijela Marković i Petar Prelog, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2019., 11–29.
Ploha – boja – linija: slikarstvo Udruženja umjetnika Zemlja, u: Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929.–1935., ur. Danijela Marković i Petar Prelog, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2019., 31–53.
Prostor iskanja identitete: hrvaška likovna umetnost v tridesetih letih / Searching for Identity: Croatian Art in the 1930s, u: Na robu: vizualna umetnost v Kraljevini Jugoslaviji (1929–1941) / On the Brink: The Visual Arts in The Kingdom of Yugaoslavia (1929–1941), ur. Marko Jenko i Beti Žerovc, Moderna galerija, Ljubljana, 2019., 94–151.
Pledoaje za perifernu strukturu — središte i periferija u tumačenjima Božidara Gagre, u: Zbornik 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, ur. Ivana Mance, Tanja Trška i Martina Petrinović, Društvo povjesničara umjetnosti i Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2019., 75–80.
Miroslav Krleža, Ljubo Babić i Krsto Hegedušić: nekoliko aspekata zagrebačke umjetničke pozornice dvadesetih godina, u: Zagreb 1924.–1930. i 1945.–1967. Društvo, kultura, svakodnevica. Zbornik radova s Desničinih susreta 2018., ur. Drago Roksandić, FF press, Zagreb, 2019., 165–176.
Kontinuitet ili diskontinuitet? Hrvatska moderna umjetnost i Prvi svjetski rat / Continuity or Discontinuity? Croatian Modern Art and World War I, Život umjetnosti, 103, 2018., 8–25.
From Anxiety to Rebellion: Expressionism in Croatian Art, u: The Routledge Companion to Expressionism in a Transnational Context, ur. Isabel Wünsche, Routledge, New York – London, 2018., 408-425.
Paul Cézanne and Croatian Inter-war Painting, u: French Artistic Culture and Central-East European Modern Art, ur. Ljiljana Kolešnik i Tamara Bjažić Klarin, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2017., 60-71.
Udruženje umjetnika Zemlja (1929.–1935.) i umjetničko umrežavanje / The Association of Artists Zemlja (1929–1935) and Artist Networking, Život umjetnosti, 99, 2016., 26-37. (vizualni prilozi)
Udruženje umjetnika Zemlja, Krsto Hegedušić i Ivan Generalić u kontekstu ideje o nacionalnom likovnom izrazu, u: Ivan Generalić: djelo, život, vrijeme. Zbornik radova znanstveno-stručnog simpozija povodom 100. obljetnice rođenja, ur. Marijan Špoljar, Helena Kušenić, Robert Čimin, Muzej grada Koprivnice, Koprivnica; Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb, 2016., 19-23.
Radovan Ivančević o Ljubi Babiću, u: Hrvatski povjesničari umjetnosti – Radovan Ivančević 1931.–2004., ur. Đurđa Kovačić, Martina Petrinović, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 2016., 233-239.
Kršnjavi kao oblikovatelj nacionalnog identiteta, u: Zbornik radova znanstvenog skupa Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj, ur. Ivana Mance, Zlatko Matijević, Institut za povijest umjetnosti, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2015., 306-312.
Nadrealizam kao individualna poetika. O nadrealističkim obilježjima u hrvatskoj međuratnoj umjetnosti, u: L'Avant-Garde: de Dada au Surrealisme /Avangarda: od dade do nadrealizma, ur. Bojan Jović, Jelena Novaković, Predrag Todorović, Institut za književnost i umetnost, Muzej savremene umetnosti, Beograd, 2015., 55-66.
Pitanje nacionalnog identiteta u Podravskim motivima Krste Hegedušića, Zbornik Seminara za studije moderne umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, br. 11, 2015., str. 11-22.
O obilježjima Gamulinova tumačenja slikarstva Proljetnog salona, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 37, 2013., 193-198.
Ljubo Babić i Proljetni salon, u: Zbornik radova znanstvenog simpozija Doprinos Ljube Babića hrvatskoj kulturi i umjetnosti, ur. Libuše Jirsak i Petar Prelog, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Moderna galerija, Zagreb, 2013., 18-23.
Artikulacije moderniteta. Institucije, secesije, publika, u: Moderna umjetnost u Hrvatskoj 1898.-1975., ur. Ljiljana Kolešnik i Petar Prelog, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2012. (mrežno izdanje)
Refleksi povijesnih avangardi, u: Moderna umjetnost u Hrvatskoj 1898.-1975., ur. Ljiljana Kolešnik i Petar Prelog, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2012. (mrežno izdanje)
Problemi samoprikazivanja. Umjetnost i nacionalni identitet u međuratnom razdoblju, u: Moderna umjetnost u Hrvatskoj 1898.-1975., ur. Ljiljana Kolešnik i Petar Prelog, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2012. (mrežno izdanje)
Pitanje nacionalnog identiteta u Podravskim motivima Krste Hegedušića, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 36, 2012., 203-212.
Tragom afirmacije slikarstva Münchenskog kruga, u: Zbornik međunarodnog simpozija Zagreb – München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu, ur. Irena Kraševac i Petar Prelog, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2011., 105-117.
George Grosz and Croatian Art between the Two World Wars (s Lovorkom Magaš), RIHA Journal, 0031, 7 November 2011
Opažanja uz rani portretni opus Jerolima Miše (s Ivanom Mance), u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 35, 2011., 227-236.
Slikarstvo Minhenskog kruga, u: Hrvatska umjetnost. Povijest i spomenici, ur. Milan Pelc, Institut za povijest umjetnosti i Školska knjiga, Zagreb, 2010., 606-613.
Proljetni salon, u: Hrvatska umjetnost. Povijest i spomenici, ur. Milan Pelc, Institut za povijest umjetnosti i Školska knjiga, Zagreb, 2010., 614-621.
Umjetnički krug oko časopisa Zenit, u: Hrvatska umjetnost. Povijest i spomenici, ur. Milan Pelc, Institut za povijest umjetnosti i Školska knjiga, Zagreb, 2010., 622-624.
Od ranih radova do Art Décoa 1905.–1925., u: Bogumil Car, ur. Zdravko Mihočinec, Art magazin Kontura, Zagreb, 2010., 7-42.
Hrvatska umjetnost i nacionalni identitet od kraja 19. st. do Drugoga svjetskog rata, Kroatologija, 1, 2010., 254-268.
Tiljak protiv Babića: o obilježjima ideoloških razilaženja u hrvatskoj umjetnosti početkom tridesetih godina 20. stoljeća, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 34, 2010., 181-188.
Nekoliko aspekata utjecaja Georgea Grosza na hrvatsku umjetnost između dva svjetska rata (s Lovorkom Magaš), u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 33, 2009., 227-240.
Sakralno slikarstvo 20. st. na području Krapinsko-zagorske županije, u: Umjetnička topografija Hrvatske: Krapinsko-zagorska županija, ur. Ivanka Reberski, Institut za povijest umjetnosti, 2008., 58-60.
Od Münchena prema Parizu: slikarstvo Münchenskog kruga / Von München nach Paris: Die Malerei de Münchner Kreises, u: Irena Kraševac, Petar Prelog, Ljiljana Kolešnik, Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu i hrvatsko slikarstvo / Die Akademie der Bildenden Künste in Muenchen und die kroatische Malerei, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2008., 62-85.
Hrvatska umjetnost u kontekstu koncepata interpretacije srednjoeuropske umjetnosti od kraja 19. st. do Drugog svjetskog rata, u: Zbornik 2. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, ur. Irena Kraševac, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007., 389-394.
Strategija oblikovanja „našeg izraza“: umjetnost i nacionalni identitet u djelu Ljube Babića, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 31, 2007., 267-282.
Život umjetnosti – mjesto tumačenja hrvatskog modernizma, u: Život umjetnosti, 78/79, 2006., 148-153.
Nekoliko problema interpretacije ekspresionizma u hrvatskom slikarstvu, u: Zbornik 1. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, ur. Milan Pelc, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2004., 263-278.
Likovna umjetnost kao dio kulturnog identiteta grada, u: Zagreb – modernost i grad, ur. Feđa Vukić, AGM, Zagreb, 2003., 108-129.
Prilog poznavanju geneze Proljetnog salona, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 27, 2003., 255-264.
Freske Bogumila Cara u Sokolskom domu u Zlataru, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 25, 2001., 223-228.
Doprinos interpretaciji sezanizma u slikarstvu Proljetnog salona, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 23, 1999., 189-198.
Stručni radovi
Putevima afirmacije u domovini: Slavko Kopač u fokusu hrvatske likovne kritike i povijesti umjetnosti, Hrvatska revija, 1, 2022., 45-47.
Fotograf, umjetnici i njihovo djelo, Kvartal, 1-2, 2021. 82-90.
Nekoliko opažanja uz rukopis knjige Grge Gamulina Naivni slikari Hlebinske škole, u: Grgo Gamulin, Naivni slikari hlebinske škole, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb, 2019., 202–205.
Reljef Medicina Roberta Frangeša Mihanovića, mef.hr, 1, 2018, 25–26.
Razotkrivajući portreti Vladimira Crnkovića, u: Vladimir Crnković, Moji ljudi, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb, 2018., 220–224
Jerolim Miše: opus kao slika vremena, Kvartal, 3/4, 2016., 32-37.
Račić, Josip, u: Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2015. (s Višnjom Flego).
Recenzija knjige Tonka Maroevića "O naivi i autsajderskoj umjetnosti. Kritike, eseji i studije 1968.–2012.", u: Informatica Museologica, 44, 2015. (za 2013.), 256-257.
Poetika promjenjivosti – o donacijama Vilima Svečnjaka Gradu Zagrebu, u: Kvartal, 3/4, 2014., 12-14.
Muzejski vodič kao prijedlog antologije naivne umjetnosti, u: Kvartal, 1/2, 2013., 33-35.
Katalog kao monografija, u: Kvartal, 1/2, 2011., 39-41.
Korak prema spoznavanju cjeline. Robert Auer – Retrospektiva, u: Kvartal, 3/4, 2010., 17-18.
Ekspresionist bez ekspresionizma, u: Kvartal, 1/2, 2009., 34-36.
Bogumil Car: rani radovi (1905.–1925.) – Retrospektiva 1. dio, katalog izložbe, Galerija Kontura, Zagreb, 2008., 2-6.
Od Karasa do Knifera, u: Kvartal, 1, 2008., 47-50.
Povodom stote godišnjice smrti Josipa Račića, u: Kvartal, 3, 2008., 13-15.
Prijedlog antologije Hlebinske škole, u: Kvartal, 1, 2007., 26-29.
Vrijednosti i propusti Junekove retrospektive, u: Kvartal, 2, 2007., 39-42.
Srednja Europa u fokusu, u: Kvartal, 4, 2006., 38-42.
Od secesije do realizama. Povodom devedesete godišnjice prve izložbe Proljetnog salona, u: Kvartal, 1, 2006., 2-6.
Job, Ignjat, u: Hrvatski biografski leksikon, svezak 6, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2005., 498-502. (s Višnjom Flego)
Junek, Leo, u: Hrvatski biografski leksikon, svezak 6, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2005., 556-561. (s Višnjom Flego)
Slutnja cjelovitog slikarstva: Marino Tartaglia – retrospektiva, u: Kvartal, 1/2, 2004., 30-32.
Prinos cjelovitoj obradi Junekova opusa, u: Kvartal, 3/4, 2004., 36-38.
Zidne slike Bogumila Cara u Sokolskom domu u Zlataru, u: Darja Radović Mahečić: Prijedlog za obnovu Sokolskog doma u Zlataru (elaborat), Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2004.
Duje Jurić – neumorni tumač prostora, u: Život umjetnosti, 71/72, 2004., 4-13.
Doprinos tumačenju europskog modernizma, u: Život umjetnosti, 64, 2001., 137-138.
Ulja, akvareli, grafike i crteži Zdenke Pexidr Srića, u: Zdenka Pexidr Srića 1886.–1972., katalog izložbe, Salon Ulrich, Zagreb, 2001.
Figurativno u slikarstvu kraja stoljeća – primjeri iz hrvatskog slikarstva, u: Život umjetnosti, 63, 2000., 56-67.
Portret slikara na kraju stoljeća, u: Život umjetnosti, 61/62, 1999., 231-234.
Đuro Seder, u: Život umjetnosti, 60, 1998., 108-111.
Autorske izložbe
Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929.-1935., Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2019. (autor izložbene koncepcije te izbora djela s područja slikarstva, crteža i grafike)
Na robu: vizualna umetnost v Kraljevini Jugoslaviji (1929–1941) / On the Brink: The Visual Arts in The Kingdom of Yugaoslavia (1929–1941), Moderna galerija, Ljubljana, 2019. (autor dionice hrvatske umjetnosti)
Zagreb-München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu (s Irenom Kraševac), Umjetnički paviljon, Zagreb, 2009.
Bogumil Car – retrospektivna izložba, 1. dio, Galerija Kontura, Zagreb, 2008.
Proljetni salon 1916. – 1928., Umjetnički paviljon, Zagreb, 2007.
Ulja, akvareli, grafike i crteži Zdenke Pexidr Srića, Galerija Ulrich, Zagreb, 2001.